DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj S. i 9. ..Šumarski List;´ Godina 50 Prof. dr. A. Petračić [Zagreb]: Pomladjivanje naših hrastovih šuma je u opasnosti. Vrlo su velike površine hrastovih (Quercus pedunculata) šuma, koje su zadnjih godina djelomice ili posvema uništene od zajedničkog djelovanja pepelnice i gusjenica. Neki šumoposjednici, kao n. pr. 11. banska imovna općina, lišeni su većeg dijela svojih hrastovih šuma, a ostali posjednici trpe takodjer ma: nju ili veću štetu. Namiče nam se pitanje, što će biti s površinama, na koji masu se stabla osušila. Dali će te površine biti opet pošumljene, ili će biti pretvorene u drugu vrst težadbe?To je vrlo važno pitanje, i to ne samo za pojedine šumoposjednike, nego i naše narodno-gospodarsko stanje uopće. Svakako se to pitanje mora uzeti odmah u pretres kod mjerodavnih faktora naše šumske uprave, i to iz slijedećih razloga. Mnoge površine postradalih šuma dobivaju veću vlagu i to ili radi povišene izdan-vode ili radi gornje vode, jer uslijed sušenja hrastova nema na tim površinama dovoljno (ili ih uopće nema) stabala, koja crpe i troše tu vlagu. Tako nastaje mokro tlo sa kiselim humusom. Takove bi se površine imale pošumiti, čim se stabla u većoj mjeri počnu sušiti i to u glavnom sa hrastom, brijestom, jasenom, grabom i topolom, dok druge vrsti drveća dolaze u obzir u manjoj mjeri. Ne smije se dopustiti, da se takove površine prepuste prirodi, da ih ona pošumi, kao što su to neke površine u blizini stanice Lekenik, koje daju nemilu sliku za svakoga putnika, a kamo li ne za šumara. Ako se takove površine odmah ne pošume, vrlo ih je teško i vrlo skupo kašnje pošumiti. Naročito je teško pošumljenje sa hrastom, koji na takovim površinama jedva uspijeva. A ipak kod pošumljenja takovih površina dolazi bez dvojbe u obzir hrast, barem sa 50 posto smjese sa drugim vrstama drveća, i to iz jednostavnog razloga, jer je to najvrijednija vrsta našega šumkog drveća. Nu odakle uzeti žir za ta pošumljenja? Starih hrastovih šuma, koje češće rode žirom, nestaje brzo i mi ih danas imamo već vrlo malo, jer ih nemilosrdno sječemo uslijed zahtjeva raznih interesenata. No te šume imaju danas da izvršuju mnogo važniju i |