DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Broj S. i 9. ..Šumarski List;´ Godina 50


Prof. dr. A. Petračić [Zagreb]:


Pomladjivanje naših hrastovih šuma je u
opasnosti.


Vrlo su velike površine hrastovih (Quercus pedunculata) šuma, koje
su zadnjih godina djelomice ili posvema uništene od zajedničkog djelovanja
pepelnice i gusjenica.


Neki šumoposjednici, kao n. pr. 11. banska imovna općina, lišeni su
većeg dijela svojih hrastovih šuma, a ostali posjednici trpe takodjer ma:
nju ili veću štetu.


Namiče nam se pitanje, što će biti s površinama, na
koji masu se stabla osušila.


Dali će te površine biti opet pošumljene, ili će biti pretvorene u drugu
vrst težadbe?To je vrlo važno pitanje, i to ne samo za pojedine šumoposjednike,
nego i naše narodno-gospodarsko stanje uopće. Svakako
se to pitanje mora uzeti odmah u pretres kod mjerodavnih faktora naše
šumske uprave, i to iz slijedećih razloga.


Mnoge površine postradalih šuma dobivaju veću vlagu i to ili radi
povišene izdan-vode ili radi gornje vode, jer uslijed sušenja hrastova
nema na tim površinama dovoljno (ili ih uopće nema) stabala, koja crpe
i troše tu vlagu. Tako nastaje mokro tlo sa kiselim humusom. Takove bi
se površine imale pošumiti, čim se stabla u većoj mjeri počnu sušiti i to
u glavnom sa hrastom, brijestom, jasenom, grabom i topolom, dok druge
vrsti drveća dolaze u obzir u manjoj mjeri. Ne smije se dopustiti, da
se takove površine prepuste prirodi, da ih ona pošumi, kao što su to neke
površine u blizini stanice Lekenik, koje daju nemilu sliku za svakoga putnika,
a kamo li ne za šumara. Ako se takove površine odmah ne pošume,
vrlo ih je teško i vrlo skupo kašnje pošumiti. Naročito je teško pošumljenje
sa hrastom, koji na takovim površinama jedva uspijeva. A ipak
kod pošumljenja takovih površina dolazi bez dvojbe u obzir hrast, barem
sa 50 posto smjese sa drugim vrstama drveća, i to iz jednostavnog razloga,
jer je to najvrijednija vrsta našega šumkog drveća.


Nu odakle uzeti žir za ta pošumljenja?


Starih hrastovih šuma, koje češće rode žirom, nestaje brzo i mi ih
danas imamo već vrlo malo, jer ih nemilosrdno sječemo uslijed zahtjeva
raznih interesenata. No te šume imaju danas da izvršuju mnogo važniju


i