DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 30     <-- 30 -->        PDF

494 Ekskurzija studenata šumara zagrebačkog Univerziteta kroz Liku i Primorje


plodnom Zrmanjskom polju i tvori po njemu široke bare, koje su leglo
malarije, a koja je nova i najteža nevolja za pučanstvo Zrmanja.


No ipak se ne može propustiti, a da ne spomenem i koristi od samih
tehničkih uredjaja, jer su bujice pre izgradnje pregrada valjale ogromno
kamenje sve do Obrovca u Dalmaciji.


Sada se č´ste donji delovi zatrpanih potoka, a u vidu je i delomična
regulacija reke Zrmanje. Pošum] javan je golih obronaka se počelo ponovno
obavljati, u koju svrhu je osnovan ove godine šumsk i vr t u
površini od 1.25 k. j. U vrtu ima danas 1,200.000 biljki i to: robinia pseudoacacia,
pinus austriaca, pinus halepensis, pinus banksiana, čije su kulture
dosta dobro uspjele. Po bujičnim koritima sade se topole (jablani),
koji su jedini vidljivi uspjesi pošumljavanja.


Od važnosti je spomenuti nedostatke nekih starijih pregrada, koje su
imaie podslaplje od lapora. Taj kamen je bio dobar i čvrst, dok je bio
svež, no posle, kad je bio izvrgnut naizmeničnom uticaju vlage i sunca,
počeo se trošiti i raspadati, te se danas mora kod tih starih pregrada novo
podslaplje izvadjati.


Na putu u Zrmanju i natrag u Gospić nismo nigde zapazili odrasle
Sastojine, nego same šikare raznovrsnog lisnatog drveća. To su šum e
Ličke Imovne Općine, koja pravno postoji, ali u stvari ne postoji,
jer ona do sada nije stupila u život, budući da su se Ličani zadnjih
50 god. opirali da prime one šumske površine. Državni šumari u Lici još
danas doznačivaju drvo pravoužitnicima te Imovne Općine na tim izlttčenim
površinama. No sudeći po onome, što smo videli, neće imati dugo
što da im doznačuju, jer one šikare po njihovom izgledu nemaju uslova,
da se smatraju šumom.


Vrativši se u Gospić završismo drugi dan naše ekskurzije, te sutradai?
Ébsetismo u Gospiću Kasumovićevo biljevište, gdje
^am´je-bio tumačem šef drž. šum. uprave g. ing. M. Radišević.
Biljevište je kupljeno god. 1903. za cenu od 8000 K, koju je svotu pok.
veliki župan Kasumović dao sakupiti god. 1889.—1892. u općinama ličkokrbavske
županije, te je njemu u spomen prozvano »Kasumovićevo biljevište
«. Ono /.sprema površinu od 3 jutra i 12 četv. hvati, od koje je
obradjeno 1 jutro. U njemu se nalazi 4,500.000 biljaka sa pretežnim deicrn
crnoga bora U tom vrtu je u razdoblju od 1904.—1926 god. odgojeno
za sadnju preko 15,780.000 biljaka.


Posle toga smo pregledali državnu šumu J a s i k o v a c, osnovanu
još za Vojne Krajine, koja danas služi žiteljima Gospića kao
park. Površina joj iznosi 130 k. j. , a sastojine čine bor crni, bor obični,
ariš i hrast. Ta je šuma podignuta na nekadašnjoj vrištati, a stara je 80


đo 90 god. i obihîje sa veoma gustim hrastovim podmlatkom.