DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 40 <-- 40 --> PDF |
504 Ekskurzija studenata šumara zagrebačkog Univerziteta kroz Liku i Primorje čenjaka. Površina otoka iznaša oko 10.307 ha. Od ove otpada na općinsko zemljište 6.889 ha, privatno 3.818 ha, dok državnog ima samo 100 ha. Od općinskog zemljišta otpada na šume 1.600 ha, na pašnjake 4.785 ha, njive i vinograde 47 ha, na neplodno zemljšte 456 ha. — Od privatnog zemljišta otpada na šume 774 ha, na pašnjake 679 ha, na njive i vinograde 1.729 ha, dok neplodnog zemljišta ima 27 ha. — Državno zemljište pokrivaju u celosti šume. Otok broji oko 5.700 stanovnika, koji se bave u glavnom vinogradarstvom, zatim ratarstvom te ribarstvom. Najveći dio privatnog zemljišta je vlasništvo gradjana grada Raba, koji ga ne obradjuju sami već njihov; kmetovi — seljaci, a s kojima imaju sklopljene privatne ugovore, prema kojima dele prihode od zemlje i stoke. Klim a na Rabu je veoma blaga morska klima. Srednja godišnja temperatura + 15 C. Srednja temp. u januaru iznosi + 7.4 C, a u julu 26.4 C. Na otoku ne pada nikada sneg, a temp. retko kada padne do nule. Osobito je važno spomenuti, da nijedan otok na Jadranskom moru ne obiluje izvorima tako kao Rab. Na celorne otoku ima preko 200 izvora, koji ne presahnu ni za najveće ljetne suše. Jedni pripisuju to specijalnoj geološkoj formaciji samoga otoka, drugi dovode te izvore u vezu sa susednim Velebitom, s kojim bi navodno imao biti sam otok u vezi. No interesantno bi bik> ispitati u koliko bi mogla delovati na to i naročita šumovitost Raba, jer nema sumnje, da i same šume otoka vrše bar neki uticaj na obilatost žive vode. Vegetacij a otoka je izrazito mediteranska, no na visinama otoka iznad 200 m. primećuje se submediteranska stepenica. Prestavnici mediteranske flore su ovde: crnika Hi česroika (q u e r c u s il ex), planika (arbutus unedo), drvoliki vrijesak (erica a rbor es cens), krilata smrdi jika (pistacea lentiscus), komorika (p h i 11 y r e a medi a), mirta (mirthus commun i s), divlja jabučica (viburnum tinusl. slatkokita (rhamnus alaternus), žuka(spart i u m i u n c e u m), zizola (z i z i p h u s v u 1 g a r i s), primorska borovica (juniperus o x y c e d r u s), crveno-zrna borovica ´Juniper u s phoenicea), velezrna borovica (j u n i p e r us ma crocarpa), maslina (olea europea), smokva (ficus carica), a naišli smo i na pravi plutnjak (q u e r c u s suber). Od četinjavog drveća dolazi ovde alepski bor (pinus h a 1 ep e n s i s ) primorski bor (pinus laricio var. Corsica), pinija (pinus p i n e a) i čempres (cupressus s e m p e r v i r e n s). Veći dio šuma na otoku Rabu čine sastojine crnike sa vrijeskom i planikom kao podredjenim vrstama. Crnika (quercus ilex) naraste do znatnih dimenzija. Jednom takovom stablu ustanovili smo promer oa |