DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1926 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Gubar i ostale štetočine Razvoj gubara pratilo je vrlo nezgodno vrijeme, kišovito, hladno -i vjetrovito, s vrlo malo dana toplih i sunčanih. Prvo su se gusjenice izlegle 30. marta i to na rubovima i na sunčanoj strani i od legla, koja su se za vrijeme jesenskih i proljetnih poplava nalazila pod vodom. U unutrašnjosti sastojina opažene su prve gusjenice istom 6. aprila. Leženje gusjenica trajalo je 20 dana. Prvih dana bilo je leženje dosta sporo, dok je poslije bivalo sve intenzivnije, da se zadnjih dana opet uspori. Najmanje jalovih jaja imale su gube, koje su se nalazile zu vrijeme poplave pod vodom, a najviše ona po unutrašnjosti sastojim, koja su se nalazila niže na deblu. Gusjenice su odmah drugi dan po leženju puzale na stablo. Da bi se kupile kod legla i nekoliko dana mirovale, nije se opazilo. Izmedju 8.—16. aprila vraćale su se gusjenice na svoja legla, gdje su na okupu mirovale, a razlog će tome biti, što je nastalo hladno vrijeme. Tom je zgodom poginulo pp. 20 posto gusjenica a valjda od zime. 17. aprila vraćale su se gusjenice u masama na stabla, te su odmah počele brstiti. Najintenzivnije brstile su od 20. aprila do 27. maja. 28. maja opaženo je, da se gusjenice spuštaju na zemlju, što je bio znak, da će nastati seoba. Izmedju 29. maja i 5. juna trajala je neprestano seoba iz obrštenih u neobrštene sastojine. Vidjelo se velike množine gusjenica, kako po zemlji puzaju. Prigodom seobe imale su gusjenice da pred ju odvodni jarak, u kojem je bila voda, ali se nije opazilo — kako to neki tvrde, — da je gusjenica prešla preko vode. Kod prelaza preko jarka poslužile su se granjem, koje je ležalo u jarku, te ih je i tom zgodom poginulo dosta u vodi. Prigodom seobe usput brstile su list šumskog grmlja, dapače i travu, šaš i sitak. U početku brstile su gusjenice samo hrast i grab, a kad su se posve razvile, a osobito prigodom seobe, brstile su sve vrsti drva i grmlja, jedino je bio poštedjen jasen i joha, koje su vrlo neznatno napale. Izmedju 7. i 9. juna počele su se prve gusjenice zakukuljivati, a 21. juna već se pojavio leptir u većoj množini, 22. juna opažene su prve ženke, koje su odlagale jaja. Odlaganje jaja trajalo je do konca jula, kad je već skoro posve jenjalo. Jaja su odložena na svim vrstima drveća osim na jasenu, gdje je to iznimno, zatim na grmovima, dapače i na šašu i radničkim barakama. Razmjer ženki prema mužjacima bio je pp. 1 :2. Lijet mužjaka bio je najintenzivniji u predvečerje, ali je bio i dosta običan za oblačnih dana. Da bi ženka letjela, kako to neki pisci tvrde, nije se moglo opaziti, a isto tako ne, da bi ženka sa zemlje puzala na deblo, gdje bi odložila jaja. Ženka je samo puzala po stablu i tražila zgodu, gdje će odložiti jaja. Kao dokaz, da ženka ne leti, može služiti činjenica, da je |