DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 16     <-- 16 -->        PDF

f Profesor Ivan Partaš


t Profesor Ivan Partaš.


(1862—1926)


Nakon duge i teške bolesti umro je u Zagrebu profesor šumarstva
Ivan Partaš i 28. septembra 1926. te uz mnogobrojno učešće njegovo
rodbine, profesora Gosp.-šumarskog fakulteta, mnogih šumara njegovih
bivših učenika, zastupnika Jug. Šum. Udruženja i zastupnika Udruženja
akademičara šumara, sahranjen na centralnom groblju u
Zagrebu.


Nad otvorenim grobom u ime svih prisutnih oprostio sam se sa
zaslužnim pokojnikom, istaknuvši njegove zasluge za procvat i napredak
našega šumarstva.


No ličnost i rad profesora Ivana Partaša zaslužuje, da se njegov
život i rad ovdje pobliže prikaže.


Profesor Ivan Partaš rodio se god. 1862. u Zagrebu, gdje je god.
1879. svršio veliku realku. Poslije toga je od 1879. do 1883. slušao šumarske
nauke na visokoj školi za kulturu tla u Beču. Nakon svršenih
šumarskih nauka bio je god. 1883. imenovan privremenim općinskim
šumarom na području županije zagrebačke sa sjedištem u Samoboru.
Državni ispit za samostalno vodjenje šum. gospodarstva položio je
god. 1885. u Zagrebu, a nakon toga bio je imenovan kotarskim šumarom
u istom mjestu službovanja. Dekretom bana od 12. marta 1887.
broj 12.318 bio je postavljen za asistenta za šumarsku struku na bivšem
Gosp.-šumarskom učilištu u Križevcima. God. 1892. bio je imenovan
pravim učiteljem toga zavoda, dok mu je naslov ^profesora« bio
podijeljen god. 1894.


Kada je god. 1898. bila šum. nastava iz Križevaca prenesena na
novo osnovanu Šumarsku akademiju u Zagrebu, bio je prof. Ivan Partaš
dekretom bana od 24. juna 1899. broj 43941. imenovan učiteljem u
Šumarskoj akademiji, na kojoj je službovao do god. 1911., kada je bolesti
radi bio premješten u šumarski odsjek bivše hrvatske vlade, gdje
je ostao do kraja god. 1912., kada je zbog teške živčane bolesti bio trajno
umirovljen. Od te teške bolesti kroz punih 15 godina mnogo je fizički
trpio živući u teškim materijalnim prilikama sa 1300.— Din mjesečne
penzije, koja mu nije dostajala za najnužnije u životu, a kamo li




ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 17     <-- 17 -->        PDF

f Profesor Ivan Partaš


za liječenje, te bi još mnogo više trpio i veće zlo podnosio, da ga nije
njegova dobra gdja sestra uzdržavala i liječila.


Stručni rad prof. Ivana Partaša na polju šumarstva bio je vrlo
plodan i koristan. U prvom redu valja istaći njegov nastavnički rad u
Gosp.-šumarskom učilištu u Križevcima, gdje je važne stručne predmete:
uredjivanje šuma, dendrometriju i računanje vrijednosti šuma,
od osnutka toga zavoda (1860) pa do dolaska Partaševa (1887) predavao
— više ili manje enciklopedički prof. Dragutin Hlava,
koji osim toga nije bio posvema vješt hrvatskom jeziku. No kada je
proî. Ivan Parias preuzeo te predmete u svoje ruke, unesao je u svoja
predavanja iz tih predmeta novi duh Presslerove nauke o najvećoj,
zemljišnoj renti, koji duh je već tada zavladao posvema na polju njemačkog
šumskog gospodarstva.


Osim spomenutih stručnih predmeta predavao je prof. Ivan Partaš
i druge stručne šumarske predmete, a često je predavao i nacionalnu
ekonomiju, koja mnogo doprinosi općem obrazovanju šumara, a
osim loga temeljito znanje nacionalne ekonomije omogućuje tek potpuno
razumijevanje novih načela Prssslei´Dve nauke o najvećoj zemljišnoj
renti.


U svom nastavničkom radu nije se prof. Ivan Partaš zadovoljavao
samo time, da svojim učenicima predaje šum. nauku sa čisto teoretskog
gledišta, nego je nastojao, da im i u praksi pokaže uspjehe primjeno
šum. nauke, te je zbog toga svoje učenike vodio na ekskurzije u naprednije
države: Njemačku, Austriju, Češku, gdje je šumarstvo bilo
na višem stepenu svoga napredka nego u Hrvatskoj. Kao učitelj bio je
svojim učenicima dobar prijatelj i brižan otac, te se za njihovu materijalnu
egzistenciju kod viših vlasti znao živo zalagati.


Tako je kao nastavnik u Križevcima bio mnogo zaposlen sa svojim
redovnim dužnosiima, našao je ipak vremena, da u Šumarskom listu
marljivo saradjuje. U nizu njegovih članaka valja istaći njegovo nastojanje
za podizanje šumarske nastave na viši stepen : Šumarsku akademiju.
On je pored prof. Kesterčaneka ispravno tvrdio, da što je
šum. gospodarstvo jedne zemlje intenzivnije i naprednije, a po tom i
uprava sa šumama kompliciranija, to veća mora biti stručna sprema
njenog šum. osoblja.


Osim te prve potrebe, podizanja šumarske nastave na viši stepen,
bilo je još i drugih razloga za osnivanje Šumarske akademije odnosno
za prenos šumarske nastave na sveučilište u Zagrebu. Ti razlozi
bili su političke prirode, koji su tražili, da se u Upravu državnih šuma
u Hrvatskoj i Slavoniji namještaju domaći sinovi Hrvati i Srbi, a
ne da sa državnim šumama u Hrvatskoj i Slavoniji upravljaju šumari




ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 18     <-- 18 -->        PDF

f Profesor Ivan Partaš


Madžari, koji po zakonu nagodbe izmedju Ugarske i Hrvatske nijesu
na to imali ni prava. šum. nastava na sveučilištu u Zagrebu nije bila
tada primljena onako kako je bilo za očekivati i kako su to tražili politički
interesi našega naroda spram Madžara i akoprem je šumarska
nastava kod drugih naprednih naroda u to doba bila visoko uvažavana
i njoj već davno bila otvorena vrata »Almae matris«.


U takovim prilikama bio je zaista težak položaj svih profesora šumarstva
pa i prof. Partaša, jer kod naučnih krugova sveučilišta naši
su predšasnici bili više trpljeni nego voljeni. Tu podredjenost nisu
samo teško osjećali profesori šumarstva, nego i njihovi djaci, koji su ispunjavali
sve dužnosti akademičara. Prof. Ivan Partaš živo je nastojao,
da se to popravi i da se šum. nastava na sveučilištu definitivno
uredi, kako je uredjena kod drugih naroda na univerzitetima. To njegovo
prvo nastojanje za uredjenje šum. nastave kao i druga njegova
živa težnja, da njegovi učenici kao apsolventi šum. akademije dobiju
namještenje u đrž. službi, nije se žalibože za njegovog aktivnog
službovanja ostvarila, nego su mnogo kasnije rezultati svjetskoga rata
i naše narodno oslobodjenje i ujedinjenje donesli oživotvorenje tih
njegovih želja.


Dugi niz godina bio je član povjerenstva za polaganje praktičnog
drž. šum. ispita. Kao član upravnog odbora Hrv.-Slav. Šum. društva
mnogo je radio na unapredjenju društvenih interesa, te je veliki dio
zasluge prof. Ivana Partaša, da je to društvo god. 1897. podiglo u Zagrebu
lijepu palaču, svoj »Šumarski dom«.


Uz savjesno vršenje nastavničkih dužnosti na Šum, akademiji u
Zagrebu uredjivao je prof. Ivan Partaš od god. 1899. do 1904. »šum.
list« i »Lugarski vijesnik«, dok je godište 1905. uredjivao zajedno sa
pok. profesorom F. Kesterčanekom. U tom napornom r;du zatekla ga
je teška živčana bolest, koja je dulji niz godina polagano podgrizala
njegovo inače jako tijelo, dok ga napokon nije smrt oslobodila ovog
mukotrpnog života. On se smiri, ostavi medju nama lijepu uspomenu
svoga nesebičnog i patriotskog rada za dobro i sreću svoga naroda i
narodnog šumarstva.


Slava profesoru Ivanu Partašu!


Prof. Gi. Nenadić.