DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 17     <-- 17 -->        PDF

f Profesor Ivan Partaš


za liječenje, te bi još mnogo više trpio i veće zlo podnosio, da ga nije
njegova dobra gdja sestra uzdržavala i liječila.


Stručni rad prof. Ivana Partaša na polju šumarstva bio je vrlo
plodan i koristan. U prvom redu valja istaći njegov nastavnički rad u
Gosp.-šumarskom učilištu u Križevcima, gdje je važne stručne predmete:
uredjivanje šuma, dendrometriju i računanje vrijednosti šuma,
od osnutka toga zavoda (1860) pa do dolaska Partaševa (1887) predavao
— više ili manje enciklopedički prof. Dragutin Hlava,
koji osim toga nije bio posvema vješt hrvatskom jeziku. No kada je
proî. Ivan Parias preuzeo te predmete u svoje ruke, unesao je u svoja
predavanja iz tih predmeta novi duh Presslerove nauke o najvećoj,
zemljišnoj renti, koji duh je već tada zavladao posvema na polju njemačkog
šumskog gospodarstva.


Osim spomenutih stručnih predmeta predavao je prof. Ivan Partaš
i druge stručne šumarske predmete, a često je predavao i nacionalnu
ekonomiju, koja mnogo doprinosi općem obrazovanju šumara, a
osim loga temeljito znanje nacionalne ekonomije omogućuje tek potpuno
razumijevanje novih načela Prssslei´Dve nauke o najvećoj zemljišnoj
renti.


U svom nastavničkom radu nije se prof. Ivan Partaš zadovoljavao
samo time, da svojim učenicima predaje šum. nauku sa čisto teoretskog
gledišta, nego je nastojao, da im i u praksi pokaže uspjehe primjeno
šum. nauke, te je zbog toga svoje učenike vodio na ekskurzije u naprednije
države: Njemačku, Austriju, Češku, gdje je šumarstvo bilo
na višem stepenu svoga napredka nego u Hrvatskoj. Kao učitelj bio je
svojim učenicima dobar prijatelj i brižan otac, te se za njihovu materijalnu
egzistenciju kod viših vlasti znao živo zalagati.


Tako je kao nastavnik u Križevcima bio mnogo zaposlen sa svojim
redovnim dužnosiima, našao je ipak vremena, da u Šumarskom listu
marljivo saradjuje. U nizu njegovih članaka valja istaći njegovo nastojanje
za podizanje šumarske nastave na viši stepen : Šumarsku akademiju.
On je pored prof. Kesterčaneka ispravno tvrdio, da što je
šum. gospodarstvo jedne zemlje intenzivnije i naprednije, a po tom i
uprava sa šumama kompliciranija, to veća mora biti stručna sprema
njenog šum. osoblja.


Osim te prve potrebe, podizanja šumarske nastave na viši stepen,
bilo je još i drugih razloga za osnivanje Šumarske akademije odnosno
za prenos šumarske nastave na sveučilište u Zagrebu. Ti razlozi
bili su političke prirode, koji su tražili, da se u Upravu državnih šuma
u Hrvatskoj i Slavoniji namještaju domaći sinovi Hrvati i Srbi, a
ne da sa državnim šumama u Hrvatskoj i Slavoniji upravljaju šumari