DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 42 <-- 42 --> PDF |
602 ............. ........ ........ jače iskorištavanje šuma u sadašnjici na račun budućih gereracija dovodi do pot pune propasti takovih šuma, jer se tako posvema uništuje njihov temeljni kapital, koji je u dvije do tri prve periode redovno sadržan do dvije trećine njegove vi- line. Jednako tako uvode se u novije vrijeme za naše šume vrlo štetni »eksploatac joni planovi«, koji se odnose samo na sječu drvne mase najstarijeg dlotmog razreda šume. Pošto gospodarska osnova veže u organsku cjelinu sve sastojine od najmladjih do najstarijih, to je takav »eksploataciomi plan« štetan za pravilne i valjano iskorištavanje naših šuma, a to još time više, što on sa malo podataka o zbiljnoj masi šume ne može nadomjestiti brižno sastavljenu gospodarsku osnlovu šume. Dalmje zlo, koje se u naše šume uvodi jest skraćivanje ophodnje. Odabrane finansialne ophodnje za hrastove šume od 120—140 godina skraćuju se na 60—80 godina te se tako nepravilno dobiveni visci na drvnim masama iznašaju na drvno tržište, nanoseći time ogromne štete našoj budućoj drvnoj industriji. Sastavljena gospodarska osnova za šume postavlja cilj daljnjem gospodare nju sa sumom, koji se sastoji u što boljem iskorištavanju u šumu uloženih kapitala, te ona zbog toga predstavlja operat od visoke vrijednosti, koji se ne bi smio naglo izmjenjivati, što vodi do neplotrebnih eksperimenata, koji ni u jednoj grani privre de nisu od toliko velike štete kao u šumskom gospodarstvu. Glavna skupština J. Š. U. uvidja svu štetnost, koja se time nanosi našemu šumskom gospodarstvu te zaključuju svratiti Gospodinu Ministru Šuma i Rudnika pažnju na te okolnosti, kako bi se za vremena otklonile odatle nastale štete kako za napredak samog šumskog gospodarstva, tako i cjelokupnog nacijonalno-ekonomskog života našeg naroda. Nadalje obzirom na veliku krizu u drvarskoj industriji i trgovini i obzirom na to da iznašanje na prodaju velikih šumskih objekata tu krizu još više uvećava i ubija c:jenu drvarske robe, glavna skupština J. Š. U. zaključuje da naročitom predstavkom zamoli g. Ministra Šuma i Rudnika da se prekine s prodajom velikih šumskih objekata u sadanje doba velike krize šumske industrije a naročito, da se po. savska hrastovina ne prodaje u velikim objektima nego da se prodaju redovite sječine po gospodarstvenoj osnovi, kako je to i do sada bilo. Dosljedno tome, da se odmah obustavi prodaja šume Prašnika i šume Psunj«. f) »Unatrag nekoliko godina na zahtjev privatnih posjednika šuma, dozvoljava se s´eča svih stabala iznad 30 cm. debljine. Taj način sječe šuma nepoznat je u stručnoj šumarskoj literaturi, jer se on ne može ubrojiti ni u jednu poznatu vrst. sječe šuma, kao što je g.ola oplodna i prebirna sječa šuma. Na taj način preostalim tankim i zakržljalim stablima namjenjuje se funkcija buduće glavne sastojine, što ona ne mogu biti, jer ta sitna i zakržljala stabalca ne posjeduju ni jednoga šumsko-uzgojnog uslova, da budu nosioci buduće glavne sastojine. Eudući da se time upropašćuju prostrane, marno uzgojene i po tome mnogo vrijedne šume privatnih vlasnika šuma, to glavna skupština J. Š. U. zaključuje, da se Gospodinu Ministru Šuma i Rudnika svrati pažnja na tu okolnost, te da se u buduće ni pod kojim uslovom ne dozvoljavaju drugi načini sječa šuma, doli onih načina koji su do sada poznati u šumarskoj nauci za pojedinu vrst drveća i načina uzga´anja šuma«. |