DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 16     <-- 16 -->        PDF

640 Štetočinje naših hrastovih šuma
Prof. dr. August langhoffer [Zagreb]:


Štetočinje naših hrastovih šuma


Navala gusjenica traje kod nas evo već od god. 1920.. Sreća te
je u mnogim šumama prestala ili bar znatno popustila. Ali kako
sam se uvjerio prošlog ljeta, ima nekih naših šuma, gdje navala još
uvijek traje. A nadošli su i novi predjeli, gdje su iza slabije navale
u prošloj godini bile ovogodišnje navale jače, mjestimice tako jake,
da se vide brojna legla gubarevih jaja na hrastovima. Može se očekivati
jaka navala buduće godine. To me nuka, da o tom ponovim i
skupim neke moje primjedbe, priopćene u Šumarskom Listu1) i ") i
da ih prema stečenom iskustvu dopunim. Pohodio sam naime u god.
1925. svega 34 šume, a god. 1926. daljnjih dvadeset, skupa 54 šume
pa je i moje iskustvo nešto bogatije.


Istraživanja i iskustvo govore za to, da ni tlo, ni voda općenito
nisu krivi velikom, katastrofalnom sušenju naših hrastova. Vjerojatno
su tome uzrokom štetočinje, koje se mogu uz povoljne okolnosti
naglo u velikoj množini pojaviti i raširiti. Ja sam nastojao dokazati,")
da je tome uzrokom u glavnome navala gusjenice gubara sa medljikom
zajedno, redovno ni jedna od njih sama po sebi. Ako napadne
medljika na prvi list hrasta, to hrast izdrži, ne suši se; dok je
na hrast navaljivala samo gusjenica a nije bilo medljike, obršteni se
hrast oporavio i nije se osušio. C( kada gusjenica uništi prvi list hrastov
a medljika ravali u najnezgodnije vrijeme na drugi, nježni list
i uništi ga, cd onda se kod nas pojavljuje katastrofalno sušenje.
Hrast bez lista, kojim in;vče živi, kunja a pogotovo ako se to ponavlja
kroz više godina, kako to cbično biva, hrast stradava, osuši se.


Ne možemo se boriti protiv medljike; ne preostaje nam drugo,
nego da se branimo cd gusjenica. Tu ponavljam oznake za četiri
vrste gusjenica, sa kojima imamo obično posla, jer sam se uvjerio,
da ih neki još uvijek valjano n€> razlikuju.


1) Langhoffer . Gusjenice prelaca u našim hrastovim šumama i obrane
od njih. Šum. List br. 12. god. 1925.


2) Langhoffe r Obrana od gusjenica godine 1926.


3) Langhoffer . Gubar i sušenje naših hrastovih šuma. Glasnik za šumske
pokuse, I. Zagreb, 1926. str. 159—233.