DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Štetočinje naših hrastovih šuma


Najčešća je gusjenica g u b a r a glavatog, L y m a n t r i a
(Ocne´ria) d i s p a ., S c h w a m m s p i n n e r. Ženka, gubarica,
odlaže u junu ili kasnije na stabla po koju stotinu jajašca, pokrivenih
žutosmedjom dlakom sa zatka. Legla sliče gubi za kresanje vatre.
U proljeće izvale se tamne sitne gusjenice a odrasle prepoznaju
se lako po tome, što iza krupne išarane glave — zato glavati glavonja
— ima na hrptu sprijeda 5 pari modrih a iza ovih 6 pari smedje-
crvenih bradavica. Gubar je manji smedjast, gubarica je veća
bjelkasta sa poprečnim narezuckanim tamnim vezom.


U manjem se broju pojavljuju gusjenice zlatokraj a Eu proctis
(Porthesia) chrysorrhoea, Goldafter. Bijeli
leptir ima kraj tijela tobože zlaitan, u istinu je više crvenožut
Odrasla gusjenica ima straga na 9. i 10. kolutu narančaste ljevkaste
bradavice, koje se mogu ispružiti i uvući. Mlade gusjenice prezime u
zaprecima na vrhu grana.


Obično je još u manjem broju gusjenica kukavičjeg suzni
k a, Malacosoma (Gastropacha) neustria, Ringelspinner
. Jaja nanizana oko tankih grančica poput prstena IH
vitice — odatle ime vitičar. U proljeće izgledaju jajašca kao suzice.
Odrasle su gusjenice uzdužno prugaste, sredinom bijela pruga, sa
strane hrdjaste, a medju ovima modrikasto sive.


Četvrta u tom kolu, gusjenica hrastovog četnika T h a umetopoea
(Cnethocampa) processionea, Eichen-
Prozessionsspinner najredja je. Njene duge dlake »peku .
Putuje u četama. Danju se obično zbiju u klupko, tu se lako zgnječe
ili vatrom unište.


Na nepriliku našu često prve tri vrste gusjenica navale zajedno
na hrast a znade im pomoći kadšto i četvrta. Redovno ima najviše
gusjenica gubarevih.


Druge gusjenice, kao što su one od velike grbice Erannis
(Hibernia) defoliaria, Grosser Frostspanner
sa smedjom gusjenicom i male grbice, Operophthera
(Cbeimatobia) brumata, Kleiner Frostspanne
r sa zelenom gusjenicom, obe nemaju trbušnih nogu, zgrbe
se, kada puzaju, zatim gusjenica hrastovog savijača,
T o r t r i . v i r i i a u a, E i c h e n \Y i c k 1 e r, koja je takodjer ze-
Jena ifk se u nekim godinama pokažu u većem broju, obično manje
dolaze u obzir.


Obrana je od tih gusjenica u šumama teško provediva a obično
je i od manje važnosti. Izuzetak čini gubareva gusjenica, koja je najčešća.
Ona se pojavljuje u velikom broju i najvažnija je.