DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Stetočinje naših hrastovih šuma stabla što prije posjeći i iz šume izvesti, jer inače nehotice upravo uzgajamo silnu množinu potkornjaka, koji izprebuše drvo. Vidio sam hrastove naše šume sa mnogo potkornjaka, jer je bilo mnogo sušaca, a našao malo njih, gdje su sušce brzo posjekli i odmah izvezli. Kora hrasta zna imati manje i veće rupice, kroz koje su se izvukli stanari hrasta ispod kore a i iz drva. Različiti su Krasnici, kornjaši sjajne kovinske boje, širi (Chrysobothrys) i uži (Agrilus). Ulažu jajašca u koru hrasta, njihove ličinke buše pod korom, više vodoravne, ili više okomite vijugave hodnike, razrahle i izgrizu liko, pomažu sušenje. U drvu nadju se rupe od pipa (Gasterocercus depressirostris) i malih s t r i ž i b u b a (C 1 y t u s), koje kvare drvo. Ozbiljnije štete počini golema strižibuba, skarambeč (C e r a m b y s héros) . Ženka nad ari koru hrasta, imenito ozledjenu sa jajašcima, ličinka buši pod korom i zadje u drvo. Kada odraste načini i prst debele hodnike, baš u donjem djelu stabla, koje je za tehničku uporabu najbolje i najviše se cijeni. Nije jednako raširenia, U nekim se šumama slabo nalazi,, u drugima obilnije. U takvom slučaju valjalo bi hvatanjem i uništavanjem kornjaša i njegovih Učinaka uz neku nagradu zapriječiti dalnje širenje toga stetočinje. Nadju se po više puta na starom hrastu tamne kao polukugle, štitovi ženke štit ara ili crve a (Coccidae). Ako se nadju pojedini štitovi tih rilčara, ispod kojih su jajašca, ili mladi, ne čine znatnu štetu. Ali sam imao priliku da u jednoj našoj šumi na hrastovima srednje dobe vidim takovu štetu. Kora je izdaleka izgledala crna od mnogobrojnih takovih štitova. Od sisanja ovih ženki trpi kora, raspuca se, hrast se slabi a može se i osušiti. Zasad je to redja stvar u nas. Ali ona se može raširiti. U nekim se šumama nadju manji štitovi na mladim granama. Vidio sam na više mjesta grane sa gusto nanizanim štitovima, čime se takvu grančicu očito slabi. Poželjno je, da budnim okom pratimo naš hrast, da pazimo na sve, što mu je od koristi ili na štetu i da suzbijamo sve ono, što mu može biti od štete lakše je i tu zlu predusresti, nego se od zla braniti- Les insectes nuisibles dans les chenaies de Slavonie. Rédaction |