DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1927 str. 8 <-- 8 --> PDF |
možda ni usudili, da se upuste u stvarnu ocjenu po Udruženju izradjenih projekata. Nije teško ni dokučiti razloge. Partijski je štit sigurniji nego slobodna govornica Udruženja i Šumarskoga Lista. Partija bolje priznaje i nagradjuje rad nego Udruženje, koje se bori za ideale. A što da kažemo o hitnji, kojom se žurimo da posjecemo naše šume. Koja je to sila, što nas na to goni? Da li nam je zaista do toga, da maknemo stare prezrele sastojine, pa da umjesto njih uzgojimo nove i bolje? Ne može da bude. Tempo, u kojem se sječe provode, ne daje mogućnosti valjanog zašumljavanja i podizanja budućih šuma, toga najvažnijega problema šumarske privrede i politike. Naročito te mogućnosti nema za bukvu i jelu, za te dvije, sa gledišta čuvanja šumarskog tla, najvažnije vrsti drveta. Ili mi možda još ne vjerujemo u važnost šuma po mehaničko vezivanje tla, ne vjerujemo u njihov hidrološki učinak, pa treba da to okušamo. Zar u nas nitko ne vidi, da se naše vode slivaju u plodnu nizinu srca otadžbine. Zar u nas nitko ne vidi, da nije svejedno što se radi sa šumskim tlom u perimetrima tih voda? Zar ćemo i mi da se ugledamo u one pustošnike istorije, koji su poništili šume po slivovima Jadranskoga i Egejskoga mora, što danas daju sliku golemog jada zemlje i čovjeka? Čemu hitnja današnjice, ako vjerujemo, da su za nama naraštaji, kojima treba dati da i oni živu ne samo od šume već i od plodnih nizina, koje zapravo šuma hrani. Tko da izbroji i naniže čitav niz pitanja, koja nam se ovaj čas prepliću mislima. Naša je želja bila, da samo neka od njih podvučemo i naglasimo, kako se ne bi uljuljali u san i nehaj, kako ne bi i mi izgledali kao da nemamo ni srca ni razumijevanja ni osjećaja odgovornosti za sve ono, što se danas dešava oko šume. Na pitanje kuda brodimo - . . teško je odgovoriti, jer su magle teške, brod već trošan a kormilu svi bliže nego stručnjaci. Kuda brodimo ... Ako nastavimo ovako, moći će naš brod polomljenih katarki, razdrtih jedara stići samo do ostrva Goleti i Krša. Tamo će biti masa zadovoljnih birača, pripitomljenih šumara, brižnih narodnih otaca — ali neće biti šume. Ako ovako produžimo, u drugoj će svesci knjige Stoljeće Šumarstva tek jedna mala čest govoriti o glasovitim našim šumama. Daleko veća biti će ona čest knjige, koja će prikazivati goleme zadatke oko zašumljavanja goleti i krša, uredjivanja bujica te o teškom radu i jadu. koji će čekati buduća pokoljenja. Ou allons nous ... L´auteur décrit les obstacles qui entravent le développement de l´économie et de l´exploitation forestiere en Iougoslavie. lîédaetion 0 |