DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1927 str. 11 <-- 11 --> PDF |
jevne snage proguta- badža. Koliko mlade šume poždere ono neracionalno podizanje ograda oko okućnica, njiva pa i ispašišta? Ukratko, mi se razmećemo drvetom. Odakle to, zašto to? Prije svega, u. našega je čovjeka, koji je uzrasao šumi na dohvatu, od iskona duboko zakorjenjeno mišljenje: »šumi nikad kraja«, »dok je mene bit će i šume i slično. Jednom riječi i naš je seljak a i naša šira inteligencija uljuljana u fikciju, o kojoj smo govorili, da ti nas zbilja ima izobilje šume. Razumljivo je, da se pod takovom psihozom ne učvršćuje uvjerenje da treba Mediti drvetom. Nesumnjivo je, da se na taj način nesvjesno pomaže rad oko ´lestrukcije naših šuma. Razbijanje predrasude i zablude o obilju naših šuma, utuvljivanje svijesti da je potrebno štediti drvetom, ne može se provesti teškim zakonskim maljem. Tu može da pomogne samo žila v i i i s t r a j ni p r o s v j et n i r a d i — kruta n u ž d a. Pitanje prosvjetnoga rada u cilju promicanja šumarske privrede čini zasebno poglavlje popularizova?ija šumarstva, o kojemu je na ovome mjestu bilo već dosta govora. Bič nužde doći će bez ičije pomoći, sam. 1 to uskoro. Da r e z i m i r « m o. Naša šumarska privreda nikako ne stoji onako sjajno, kako se to čini posmatraču, koji je posmatra iz daljine, i kojemu je pogled pomućen starom i otrcanom bajkom o bogatstvu naših šuma. Prije svega površina naših šuma nije onako velika, kako se to obično misli, kad čovjek čila neke velike brojke na papiru. Dalje, mi nemamo ni izdaleka: za sječu onolike drvne mase, kako si to laici predočuju, zamišljajući, da je svih 7.5 milijuna hektara šume sposobno za momentano iskorišćuvanje. Ne treba zaboraviti, da mi danas siječemo jedan dio drvne mase. koju SM uštedila posljednja dva i tri stoljeća. Isključena je i samu. pomisao, da bi mogli da u budućnosti uzgajamo naše šume sa tako visokim turnusom. Iz finansijskih a i šumarsko-tehničkih razloga mi nećemo biti u položaju da u budućnosti na drvno tržište bacamo takove dimenzijei takav kvalitet drveta. koji nam je pronio slavu svijetom. Mi ćemo se morati zadovoljiti sa manjim prihodima, sa slabijim dimenzijama, sa nižim procentom i lošijim kvalitetom gradjevnog drveta. Perspektiva budućnosti, nagovješla nam d a s t o j im o pred o pa s n o š ć u da z a k r a tko v r i j e m e prestanemo biti eksport n a zemljai stanemo i u tom pogledu, u red kulturnoga zapada«. Dakle kad je ovakova perspektiva naše šumarske privrede, onda treba za. vremena uočiti ovu opasnost i prihvatiti se pravovremenog provo4jenja o n i h m j e r a, k o j e ć e m o ć i s a č u v a t i n aš u p r i v r e- du od propadanja. Da se spremimo za tu novu perspektivu, treba., provesti ove mjere: 1. Propagovati i z a v o d iti š t e d n j u sad r v eto m na svim linijama. Svijest o potrebi te štednje mora da postane duševna svojinu svih naših krajeva i svih našili slojeva. Za razvijanje i utvrdjivanje te svijestitreba angažovati prosvjetu u svim smjerovima. Od naročite je važnosti prosvjetni rad osnovnih škola dakle onih. koje su za prosvjećivanje zemljoradnika od fundamentalno g značenja. 2. Treba ini e nziv i sati š u m s k o gospoda r s t v o. U tom cilju treba nastojati da se što prije zašume stare sječine, goleti, krševi. Uvi pijesak te da se kulturi šume privedu i one pašnjačke površine, kojenisu potrebne za poljoprivredne odnosno stočarske ciljeve. Ostale šum- ...-gospodarske mjere ne ćemo ni dodirivati. .. |