DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1927 str. 45     <-- 45 -->        PDF

SITNE VIJESTI


Raspukline od studeni (cannelures et gélivuree produites par le froid, Frostleisten,
Frostrisse, Eiskltifte) poznate su grješke drveta, koje nastaju na deblu dubećeg
stabla uslijed intenzivnog i naglog ohladjivanja njegova drveta, Način njihova postanja
nije joe posvema objašnjen. Mislimo da ne valja, tražeći uzroke njihova posta-nja,
zalaziti suviše daleko u oblast fiziologije. Sam proces raepucavanja odigrava
se za vrijeme, dok fiziološki procesi miruju, i suviše naglo a da bi se njima samima
mogao objasniti postanak raspuklina od studeni. Po našem je uvjerenju ispravnije
tražiti uzroke tih laepuklina pretežno u oblasti fizike i tehnologije drveta.


Držimo, da su ovo osnovni uzroci raspucavanja debata stojećih stabala od
studeni.


1. U tez an je drveta us 1 jed o hl ad j i van j a. Po zakonima fizike svako
se tijelo — dakle i drvo — uteže, kad se ohladjuje. No stepen utezanja kod drveta
nije jednak u svim smjerovima. On je najveći u smjeru godova, manji u smjeru tangencijalnom,
još manji u smjeru radijalnom, a najmanji u smjeru uzdužne osovine
debla. Kao posljedak toga utezanja javlja ee raspucavanje u pravilu smjero m okomitim
na smjer utezanja. Pošto je utezanje u smjeru godova najizrazitije i
najjače, javlja se raspucavanje u smjeru radijalnom najčešće.
2. Ohladjivanje drvne mase ne vrši se jednako brzo. Najbrže
vrši se ohladjivanje na periferiji debla (kora i bijel), dakle na onoj njegovoj česti,
koja je najjače izložena neposrednom dodiru hladnoga medija, uzduha. Unutarnja čest
drveta (srž) zaštićena je od brzoga i jakoga ohladjivanja. Ona se ohladjuje polaganije
i slabije. Uslijed bržeg i jačeg ohladjivanja periferije nastaje njeno jače utezanje,
koje za sobom povlači raspucavanje. Zato je i razumljivo, da raspukline od studeni,
u času njihova postanja, pokazuju najveću širinu na. periferiji debla a
najman ju u erzi.
3. Raspucavanje drveta uslovljeno je tehničkim njegovim
svojstvima . Kako drvo nije homogeno po načinu gradje, tako je različna i kohezija,
koja drži na okupu njegove elemente. Ona je najmanja u smjeru radija. To će
reči drvni elementi pokazuju najmanji stepen suvislosti u tom «mjeru, Zato najjače
raspukline, naročito primarne, i teku u smjeru radijalnom.
4. Vjerovatno je, no treba to još egzaktnim naučnim radom utvrditi, da tlak,
koji nastaje us!jed povećavanja volumena zamrznute vode u drvetu,.
povlači za sobom razaranje suvislosti staničnoga tkiva u smjeru najslabija kohezije
dakle u smjeru radijalnom.
5. Mehaničko ozledjivanje unutrašnjosti drveta slabi suvisioet
drvnih elemenata. Na ozlijedjenom mjestu imamo posla sa očitim »locuis resistentiae
minoris«, dakle sa partijom manje otpornosti nego što je obližnje neoštećeno
tkivo. Razumljivo je, da na tom mjestu nastaje veća mogućnost raepucavanj
a drveta uopće pa i raspucavanja od studeni.
Donosimo jedan nešto neobični primjer, iz kojega se vidi nači n postaja nja
raspuklina od studeni.


»Locus resistentiae minoris« nastao je u ovom slučaju n a v r t a v a n j e m debla,
dakle mehaničkim prekidanjem suvislosti drvnih vlakanaca. Ovo se navrtavanje
praktikuje u našim šumama Podravine i Posavine na dubećim brestovim stablima:
a u cilju vadjenja t. zv. čepovice . Naročito se ovo navrtavanje praktikuje u-,
pomenutirn šumama a vrijeme i na mjestima, gdje vlada nestašica pitke vode.. Umjesto
vode pije se čepovica.


99




ŠUMARSKI LIST 2/1927 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Oepovic a je tekućina, bistra, slabo žučkasto-smedje boje, nešto jetkoga mi


risa i oslatko-trpkog okusa. Ona nastaje djelovanjem nekih gljivica, (Hemiasci) a
vjerovatno i drugih mikroorganizama na drvni sok.
Udara u oči, da se navitavanje brestovih stabala radi vadjenja čepovice vrši
naročito na samim »žilama« (zaraslinama raspuklina od studeni). To biva očito iz
razloga, što na tim mjestima proces zarašćivanja izaziva živo priticanje drvnoga soka
pa je prema tome i dobivanje čepovice obilnije. No na drugoj strani baš u samom
navrtku leži »locuis resistentiae minoris«. To se razbire iz činjenice, što raspuklina
od studeni leži u vertikalnoj ravnini navrtka.


Da prikažemo postanak i vid ovih interesantnih raspuklina, donosimo foto


grafske snimke na čelu ovoga lista, a ovdje iznosimo kratko objaš


njenje.


Brestovo stablo, o kojem se ovdje radi (si. 1., 2., 3.), bilo je od prilike 51. go


dinu staro, kad je na njem nastala (prva raspuklina od studeni (god. 1870.). Ta pri


marna raspuklina bila je plitka i uska te uskoro zarasla. Nakon toga prvog raspuca


vanja stablo je po nekoliko puta ponovo raspucavalo i ponovo zarašćivalo, naravno


svagda u radijalnom smjeru. Raspuklina se proširivala pa opet sužavala. Zarašćivanjem


tih raspuklina u toku 42 godine nastala je jaka »žila«, koja je uvelike deformirala


periferiju debla (vidi si. 3.). God. 1912. žila je »zabijeljena«, to će reći godovi su


presječeni zatesavanjem »žile« u tangencijalnom smjeru. Te je godine deblo prvi


puta navrtano. Trebalo je punih 13 godina, dok je ova rana zacijelila. God. 1925.


čovjek je ponovno opazio žilu te, tražeći čepovicu, navrtao stablo po drugi put.


Naša slika na čelu lista prikazuje: 1. Čepovicu u času, kad u jakom
mlazu teče iz brestovog debla. 2. Otvor, koji je nastao navrtavanjem debla. 6. Poprečni
presjek debla u ravnini navrtka. 4. Prikaz obične raspukline od studeni.


Ovom. prilikom čast nam je zablagodariti gosp. ing. Tvan u Oižeku , direktoru
vlastelinstva u Valpovu, koji je vanrednom eusretljivošću pomogao nastojanje
i rad Zavoda za Uporabu Suma poslavši nam odreske brestovih stabala, o kojima
je ovdje riječ.


Grješke drveta. Gosp. savjetnik ing. Antun Tropper , šef šum. uprave u Županji,
poslao ja Zavodu za Uporabu Suma dvije pošiljke interesantnih grješaka drveta.
Uprava Zavoda i ovim putem usrdno blagodari na pripravnosti, kojom je g. savj.
ing. Tropper pomogao rad Zavoda te ga i ovom prilikom moli, da i dalje ostane
naklon radnicima, koji bez široke pomoći drugova iz prakse nisu u položaju da rješavaju
zadatke, što ih od njih traži šumarska nastava i nauka. Kako vidimo, još ima
Šumara, koji se interesuju i za — šumarstvo!


......... ..... . ....... ......... ........ ............ . Roaa .......
je y ......... ....... ....... .......... ......, ...... .. .......... y ......., ..
".. .. ............ . ......-........


»............ je ........ ........ .........>.. Ona j« y ...... ........ y


..... ....., ... je y ... ........ .... ... ...... ............ . ..... je .......


.... . ...... .. ......... ....... .. ........ ....... ............


Kao .... ... ........ ... <..... ....... ... .........., ....... ce ..... m ....,
......... ........, . ......, .. . .:. y .... ......, ........ ..... ...... ..............,
a moja .. ....-.... ....... .... ........ .... ce ...........


......... je .... ...... ......... ....., .... ... .... .... ...... .....
......... ......>... ....... OK..... .. ..:... y ...... .. ..... ........ .... .. y ......... .. ......... ......


lyisyraa. ...... ....... ... ©......., ...... . 6afle ... . ...... . ....... .... ....


i00




ŠUMARSKI LIST 2/1927 str. 47     <-- 47 -->        PDF

........ .. ..... ............. ....... Ha ... ..... ...... .. ......... ......
...... ... ......... A ... .. ...... y ..... ........ .. .... ...... .... .....
.. ............ .... ... .. ce .... ........ y ....., ... je ... ... ..... ..´
...... ....... . .... ...........


.... ce ......... ....... ......, . ..... je ...... ............ ............
,. .... ... ........ ...., .. .. .......... ........ y ....., .. .. ..... ...
.... . ... ... ....... ........ ... ce .......... ........, .. .... ....... .....
.... ............ ....... cee y ..... ...., ... ....... . .... ....... ..............
. ... ce ..... ...... ... ............. <. ..... .............


..... je y .....:
. ...... ce .... mé .... .... ........., ... ...... ...... ....... ......,
... je ...... y ...... ..... .... .... ......... ....... ..... .. ......... .. .
... ... ... ...... ©ne ce, no ..... ....., «... ... ..... ......., ... .. .... .....
.......... ............. ........, .... ..... y .... ........ .. ...... ... ce .. ...
..... ....... ......>. .....
........ je .. ...... ......, .. ....., ...... y ........ ......... .... .
....... .... je ..... ........., ... . y ..... . ... ce ... .. ...., .. ce ........
......... ....... .. ...... .. ... ......... ..... n ......, a ..... .... .......
...... .... .......... .. ...... .... . ..... .. ......, . ...... ..... ..........
..., .. ......, ..... ..... .... ... .. ..... .... ........... .......... .......
.. ..../.. ....... ....... ..... je .... ...... . .. ........ ......., .... . .....
........
... je ...... .. ce ....... .......... ...... . ...... ...., .. .. ..... ...;
.......... ....., ............ .. ..... ....... .. ..... ......, ..... ..... .....
...... a ..... ......., a ..... je .... ......, .... ..... ... ........ .. ....... ..
......... .. ...... ..... .. ..... .. ..... .......... a .. ...... .. ...... 4 ;...... .
15 ...... .... .....(.. .. iiiponeha .. ......, a .^.. .... ........ ... ,.. ....
....... ... ep IMBO ..... .... ...... . .... ...... .... ..... .......^... ...... e
.... (4 ...., 2 ......) .... .... .......... ..... .. 7—9 ......, ..... .. 1—1.
...... ... je ........ .... ..,... .... ...., .... je m ca ....:......!. ..... ........


. ..... ..... .. .... ...... ... y ......., ... je ....... .... .... 2—.^
.........., .... ´......, .. .. ........... ......... ..... . ...... .......... ..
..«...., .. ce ...... no ...... ........ . y ..... ......., na .. ce ....... ......
................ .......... .... je . ..............


... ....... ......: ... .. .. ........ .. ......... ..... . ......? .......
je: ..... ... ..... npesBor, ........... ........, no ........... no ........, no
........., ..... ......, no ....... . .. .. m .. ..


. ..., ......... ........., .. je ...., ... je .... ............ .... ... na.......
........ noMoh´B ... ..... ......... ..... ........ ..-........... ...........


. ... ..... ........ ... ........ Bac, .. ........ ...... ........ .... ......
......... ........... y ..... ......... .. ...... .......... ....... .
...... ... ..... .......... . ......1)... .........


.. ....., ......... ........, ..... ........ .. ce no ....>.. ........
. .... ..........., y .... ........ . ....... ........, ......., ........
. ....., y ............ ....... . ... ... ce ...... ....... ..........).
.. .......... Roja ......... ... .............
... .....´.... ..... . ...... .... ce ...... ....... .. ....... ......, a
.. ..... ... ....... ......... ............ .... ... . .. ....... . ........
.............. ........., a . .. ......... ......... . ......... .... .
.. ...... ......., ......... ...... m .. ..


101