DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1927 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Tko je danas u stanju, da nam kaže koliko je od te naše ogromne površine šume na njenoj lizijeri u posljednjih 12 godina iskr-čeno i obroče no u zir atno zemljište, pašnjak ili — pustoš bez znanja i pristanka vlasti. Granična linija šume i poljoprivrednog zemljišta, pogodovana lošom arondacijom i komasacijom naših šuma, vječiti je borbeni front izmedju zemljoradnika i sopstvenika šume. Uzurpacije, prikrćivanja šumskog zemljišta sa strane zemljoradnika bila su u nas — izuzevši Sloveniju i Vojvodinu — na dnevnome redu već od davnine. Nema u tom bitnih razlika izmedju Bosne, Sr&ije i Hrvatske. Kako je tek moralo da izgleda ovo zahvatanje i zadiranje u tijelo šume, kad je u času revolucionarnog previranja i prvog daha slobode u narod ubačena krilatica zemlja onome, tko je obradjuje«. Lako je dokučiti, da se takvim krčenjem šuma morala znatno smanjiti njena površina iako mi o tome zvanično ništa ne govorimo. Od pojma šumarske privrede nedjeljiv je rad oko p o d i z a nj a š u m a. Tačno stanje naše šumarske privrede moći ćemo uočiti te pravilno ocijeniti njen uspjeh tek onda, kad budemo u položaju da uporedimosječu šume sa njenim podizanjem. To će biti tek onda, kad budu javnostipredočeni podaci o kulturnim radovima čitavog šumarsko-administraiivnog aparata za sve kategorije posjednika. Treba da budemo svjesni koliko su ogromni ovi kulturni radovi, koji nas još čekaju. Čeka nas — pored zašumljavanja redovnih sjecišta — zašumljavanje starih sjecišta, goleti, krša i živoga pijeska. Što je do danas faktično uradjeno u oblasti pošumljavanja, nije poznato šumarskoj javnosti. Zvaničnih podataka o tome nema. A ipak bi ne samo šumarska već i šira javnost imala pravo, da to zna bar za krš. Zašumljavanje krša nije samo šumarsko već široko nacionalno- ekonomsko pa čak i socijalno pitanje. 0 tome pitanju vode računa ne samo korporacije, samoupravna tijela već i pojedinci. Javno publikovanje rezultata rada oko zašumljavanja mora se u nas tražiti još iz jednog drugog razloga. U nas postoji Šumski Fond. U njega ulaze milijuni naših privrednika, naročito trgovaca i industrijalaca. Njegov je osnovni zadatak zašumljavanje krša i goleti. Potrebno je pokazati pred javnošću, što je zašumljeno te sa kakovim uspjehom na teret redovnih budžetnih sredstava a što na teret toga fonda. Ne treba zaboravljati, da težište rada oko zašumljavanja krša i goleti leži na državnoj a ne na privatnojinicijativi. Detaljne razloge tome objasnili smo u motivima našeg projekta Zakona o Šumama. Bitnost je ovome: krš nije grijeh sadašnjice već grijeh prošlosti. Koristi od zašumljavanja uživati će pokoljenja budućnosti. Dakle nije ispravno dužnost pošumljavanja prebacivati na ledjasopstvenika. Nije dosta da država osigura sredstva budžetom, Šumskim, Fondom, već ona mora da iznese pred javnost rezultate ovog rada, kako bi oni dali podstreka za rad oko zašumljavanja. i ostalim sopstvenicima. Od važnoga upliva po stanje naših šuma i šumarske privrede jest pitanje šum s k ih št et a ikradja. 0 tom smo pitanju govorili već posljednji put i nećemo se na njemu zadržavati. No moramo reći, da bi potrebno bilo vidjeti istinsku cifru o visini one štete, koja se na taj način nanosi šumi. Svaki uredni sopstvenik šume vodi o tome računa, kolike drvne mase uslijed šumskih šteta i kradja godišnje nestaju iz njegovihšuma, i za koliko se na taj način umanjuje vrijednost šume. No državna bi vlast trebala ići za tim, da se javno publikuju rezultati upliva šumskih šteta na stanje naših šuma. Mi smo uvjereni da bi se pitanje praštanju .. |