DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 15     <-- 15 -->        PDF

šume na Kršu, gdje dolazi u razmatranje toliko raznih klimatskih i edafskih
faktora.


Klimatski faktori, počevši od sastavine vazduha pa svijetla, topline,
hidrometeoira i vazdušnih strujanja — kako pojedince, a tako u za-,
jediničkom djelovanju — stvarajući klimatske zone i regione, utičući na
fenološke pojave — daju svakome staništu njegove zasebne karakteristike,
od kojih je ovisan u prvom redu život biline opće. a za tiim uspjevanje
i napredovanje.


Edafski faktori nisu od manje važnosti — a naročito ako se uvaži,
da su pedološke pojave rezultat uticaja klimatskih faktora, resp. klime.


Od pomenutih autora najviše govori o sjetvi Holl — pa odnosno
tehničke pošumljavanja sjetvom naglašava, da je sjetva »na preskok«
od važnosti za krš, dok radi terenskih prilika resp. radi prilika tla —
redovno ne može biti govora o punoj sjetvi. Od metoda, na koje se izvodi
sjetva na preskok ističe tako zvanu metodu sjetve na krpe (Platzesaat),
pred metodom sjetve na zahod (sa štapićem, Stechsaat).


Da se osigura povoljan rezultat, preporuca Holl, neka ee obrati
naročita pažnja izvodjenju samog posla, jer da neuspjeh potiče u najviše
slučajeva, u prvom redu, od nesavjesnog rada i postupka pri sjetvi.


Naglašujući važnost sjetve hrastovog žira — traži, da sjeme bude
što dublje posijano, najmanje 30 cm, jer mlađa hrastova biljka za kratko
vrijeme pušta dugu žilu srčanicu, pa je glavna stvar, da se omogući
razvoj korenja, da se sadnice, i za vrijeme sušne periode, uzmognu
održati.


Holl traži, da se mjesto za sjetvu priredi gotovo kao za sadnju
sadnica, circa 30—40 cm. duboko i isto toliko široko. Ako je tlo teško,
preporuca, da se mjesto za sadnju priredi ranije .


Za sjetvu kaže, da se može obaviti ili s jeseni ili u proljeću. U oblasti
Splitskoj i Dubrovačkoj izvode pošumljavanje sa sjetvom redovno
»na preskok« i to u oba pomenuta načina: ili »na krpe« ili »na ubod«. Za
sjetvu upotrebljavaju najobičnije Pinus halepensis, Pinus pinaster (maritima)
i Pinus pinea, redje Pinus austriaca i ostale vrište. Za sjetvu
»na krpe«, za sjeme Pinus halepensis i Pinus pinaster, prekopaju tlo
3—4 cm u dubinu a 10—15 cm u širinu. Kod Pinus pinea iznaša dubina
10—12 cm. Sjetvu »na zabod« vrše se štapićem 30—40 cm dugačkim,
3—4 .. debelim. Gustoća sjetve ovisi o objektu, na kojem vršimo pošumljavanje.


Prema podacima iz Dubrovačke Oblasti (Metković) potrebno je no
jednom hektaru najviše 10 kg Pinus halepensis 15—18 kg sjemena Pinus
pinaster, 30 kg sjemena Pinus pinea. Za sjetvu 1 kg sjemena od alepskog
bora potrebne su 3 ženske nadnice. Prema današnjim cijenama stoji
sjetva alepskog bora u kraju Makarske po 1 ha:


10 kg sjemena a 40.— Din = 400.— Din
30 nadnica a 20.— Din = 600^— Dm
~ Svega 1.000.— Din


Za zaštitu od miševa preporuca se, da se pokrije sjetva granjem
od borovice (Juniperuis oxyoedrus), a grane se s kraja pričvrste kamenom
da ih vjetar ne odnese. Granje se uklanja prema napredovanju
klice; za to je potrebno, da se sjetva što češće kontroliše. Kadi štetnog


125