DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ako se sjetimo klimatskih prilika u pomenutim oblastima — naći ćemo opravdanja, bolje reći razjašnjenja, zašto je uspješnija jesenja sjetva od proljetne. Poznato je, da ljetni mjeseci redovno nemaju dovoljno vlage, a da je evaporacija obilna. Uz visoku dnevnu temperaturu pospješuje evaporisanje i poznata bura. Ako se sjetva obavi u proljeće, rano je zateče suša. i radi prejakog evaporisanja mora sjetva uginuti. Sa sjetvom se ne može. u najviše slučajeva, prerano u proljeće ili pred proljeće početi, jer su česte negativne termičke anomalije, pa su mlade klice izložene ´stradavanju radi preniske temperature. U jesen zasijano sjeme »koro klija, mlade biljke u povoljnom slučaju za zimskih mjeseci, a naročito s proljeća izrabe tople sunčane zrake za asimilaciju — tako, da do ljeta ojačaju toliko, te im ljetna suša ne naškodi ili barem ne u onolikoj mjeri, u koliko škodi proljetnoj sjetvi. Kadi Jspravnijeg razumijevanja napomenuti ćemo izvjesna data o klimatskim faktorima,, koji nas interesu ju u nekojim mjestima u Dalmaciji po inž. Markiu11 1. Srednja mjesečna temperatura i srednja godišnja temperatura: M J E SEC: Mjesto 1. II. ni. | iv ] v. {vi. |vn. |vin.| ix. X. XI | XII. 1 Hvar 11-8´2 9„ 88 6 i *´.-3-4 S* 7% 12-2 », 18 5 Split 8-s 7-, 8´. 9-i 7´s 6„ S´» 4-, 84 12-. 12, 10´s ! i 3. Kol i čina oborine u cm: Mjeeto jao. febr. mart. .... maj JU 111 juli avg. sept. akt. 111IV. dec. Šibenik 63. 55, 57, 61, 73, 60, 37, 27. 72, 101, 111, 85 Split 75, 62, 76, 85, 68, 55, 30, 42, 74. 112. 106. 92 Hvar 81, 65. 73, 70, 51, 36. 27, 27, 61. 97. 100. 108 Gruž 142, 142. 154, 125. 103, 65, 54, 46, 119, 17(1. 151, 108 Budva 124, 141. 131. 132. 120. 63, 57, 39, 115, 146, 168. 186 il) Dalmacija, Spomen-lmjiga, Split 1923. 1 zdanje Jugosl. Udruž. inženjera i arhitekta. 127 *. |