DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Beogradsko«, predao punomećje. Na konferenciji bili su zastupani široki privredni
krugovi naše zemlje, naročito i pojedine zanatlijske, trgovačke i industrijske komore.
privredna društva, pa. i zastupnici našili privrednih Ministarstava. Iako i Ministarstvo
Šuma. Nakon konstituisauja. konferencija je saslušala opširan ekspoze g. Ministra
Saobraćaja Dr. Vase Jovanovića. On je obrazložio svrhu ovoga zbora i izneo sve momente,
koji su ga rukovodile, kad se odlučio na ovaj saziv. Kazdaie su svima prisutnima
knjige, brošure i projekti, koji su dosada po tome pitanju izradjeni. radi opste
orijentacije.


Konferencija je odmah u početku shvatila obim svoga zadatka i uvidela, da se
cilj ne može postići u ovako glomaznome tein, kao što je ova konferencija, koja je brojila
preko 60 delegata. Stoga je izabran uži odbor od 0 lica. u koji su birani delegati
po strukama, inžinjeri, industrijalci, trgovci, zanatlije i seljačke zadruge. Mi zastupnici-
Šumarstvu i to delegat Ministarstva Šuma i .1. Š. .". tražili smo energično, da i mi
udjemo n uži odbor, ali nismo mogli da uspemo.


Drugo, što je konferencija istakla, bilo je to. da se ne može bez temeljitog proučavanja
pitanja pristupiti jednome tako važnome i zamašnom radu, kao što je izrada
projekta željezničko mreže za ćelu zemlju. Stoga je dat razmak od 4 nedelje. kako bi
komore, udruženja itd. došle u mogućnost, da u svojoj sredini pokrenu ovo pitanje, i
da se pored loga i svi dosada izradjeni radovi, podvrgnu ozbiljnom studiju.


Nakon ovoga konferencija je zaključena i odredjen je rok za sastanak i rad
užem odboru time, da pozove plenum konferencije, kad bude izradio definitivne predloge
— koji bi se imali sa strane privrednih krugova dati Ministarstvu Saobraćaja.


Uticaj u Užem Odboru, osiguran je -1. Š. U. na taj način, da je ušao u njega g.
Lug. Božić, delegat U. J. Inžinjera i Arhitekta, sa kojim stojim u stalnoj vezi i preko
koga srno sebi osigurali put. da možemo u svako doba naše želje ili predloge dovesti
pred taj uži forum.


Dosadašnji rad Užeg Odbora sastojao se u sledećem: On je na više svojih sednica
uspeo, da izradi već jedan osnovni plan za izgradnju naše željezničke veze i to.
kao što mi je s&opšteno sa mnogo objektivnosti i samo sa malo znatnijih sukoba.


Biće ovde na mestu, da iznesem pred zbor nešto o historijatu ovoga pitanja. —
Svima nama još je u živoj pameti, kako je prilikom sklapanja Bleerovog zajma najedamput
izniklo pitanje Jadranske željeznice, i kako se, takoreći preko noći, i bez ikakvog
prethodnog studija htelo jednim zakonom — lako od oka. odrediti pravac i put
toj željeznici. Sva ozbiljna javnost je bila konsternirana. Jedan zajam od 444.5 milijona
zlatnih dinara, kojim bi se zemlja do guše svoje finansijske snage zadužila, imao bi se
sasvim nepromišljeno utrošiti za jednu željeznicu, o kojoj se unapred znalo, da neće
biti rentabilna, niti će državi doneti koju drugu korist ovakvog značaja, da bi to
opravdalo ovakav postupak.


Tada je I". ). Inžinjera i Arhitekata shvatilo svu presudnu težinu ovoga pitanja
i .sazvalo konferenciju stručnjaka iz sviju pokrajina, iz sviju svojih sekcija, da ovo
pitanje postavi na drugi temelj. Tada je izradjen prvi objektivni opšti program za izgradnju
naše željezničke mreže, postavljeni su prvi osnovni principi za realizovanje
ovoga pitanja i dat je približni l´inansijski plam za potrošnju novca iz ovoga zajma.


Konstatovano je, da treba prvo dovesti postojeće željeznice i saobraćaj u red.
Drugo, da postoji naša željeznička mreža iz ô raznih sistema, koji imaju težište van
naše zemlje, i da treba kod gradnje željeznice prvo ove sisteme dovesti u medjusobmt
vezu. Treće, da treba u načelu zadržali 2 sistema i lo: za brda uzan kolosek, a za ravnice
normalni i kroz brdoviti tercu samo one željeznice normalizirati, koje imaju zadatak
prvoklasnih saobraćajnih arterija. 1 četvrto, da i relia kod izgradnje jedne Jadranske
željeznice odmah i predvideti izgradnju potrebne luke.


/14