DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1927 str. 10 <-- 10 --> PDF |
gove delatnosti i njegovu ulogu kao takvu, kako bi razmimodlaženje izmedju njega i podizanja šuma prestalo, i da bi se ova dva đelokruga šumarskog rada u buduće dopunjavala u težnji da se postigne i obezbedi onaj pravi gospodarski cilj: »trajno i na najzgodniji način isfeorišćavati prirodna blaga i sile koje nam stoje besplatno na raspoloženju, kako bi se isplatili kapital i rad utrošeni radi stvaranja masa i vrednosti «. Ako se ovako shvate ciljevi šumskog gospodarstva, onda u tome li isto vreme leži i odgovor na težnje one grupe šumara, koja, trudeći se da za šumsku proizvodnju izvojuje najdalekosežniju. u koliko je moguće ničim nesputanu slobodu, najradije bi šumskom uredjenj,u uskratila svako pravo na egzistenciju (Ph. Flury naziva je »krajnjom šumarskom levicom«), i to šumskom uredjenjn, koje — pravilno uzevši — treba i može da bude za proizvodnju šuma merilo njene produktivnosti, ocenjivacem upotrebljenili odgajivačkih metoda, šumskom gospodarstvu pak garancija za obezbedjenost prihoda od šume i čuvarom njihove ekonomičnosti. Isto onako kao što bi uredjenje šuma, ako bi postalo stvar sama za sebe, izgubilo svoj smisao, tako i proizvodnja šuma, mada je osnovni etuib šumskog gospodarstva, nije i ne može biti sama sebi cilj; »iskorišćenje rezultata naučnog ispitivanja šume. cele njene biološke zajednice zajedno sa svima njenim odnosima prema prirodi radi šumske proizvodnje i šumskog iskorištavanja, stvaraju u društvu sa tehničkim disciplinama i principima šumarske ekonomike, eventualno sa državopruvnim navikama osnove — za svesno, naučno obrazloženo šumsko gospodarstvo«.´ Da obratimo sada pažnju na samu temu i da ispitamo, da li se šumsko uredjenje kako se ono obično shvata sukobljava sa ciljevima i težnjama šumske proizvodnje u toku poslednjih od prilike 150 godina, za vreme kojih se o šumskom luredjenju može do izvesne mere s pravom govoriti. Prirodna je pojava, da je sve na ovom svetu podložno premenama; stoga je u toku tako dugog vremena morao promeniti više puta svoj oblik i svoje osnove i problem tako težak kao što je podizanje šuma, isto su >se morale menjati u svojim osnovama, i ciljevima i uredjajni sistemi, koji su šumskom gospodarstvu imali i trebali da služe. Ako bismo stoga bili namerni, da pravedno odmerimo uzajamni uticaj šumske proizvodnje i šumskog uredjenja, onda bismo ovakva ispitivanja morali preneti u iiste i jednake vremenske periode, a svoje merilo da izvedemo iz odnosa i pogleda koji su u to vreme važili i iz odgovarajućeg stanja šume kao i iz stepena šumarske nauke, na kome je u pojedinim periodama bila; do duše ako gledamo na prošlost sa gledišta današnjiee, onda će nam se stariji uredjajni sistemi najvećim delom u pogledu svoga odnosa prema, šumskoj proizvodnji pojaviti u vrlo rdjavoj svetlosti, a veličina krivice će se pak neopravdano umnogostručiti — naprotiv njihove greške i nedostatci prikazuju se tako jasno, da se mogu ea sigurnošću poznati. Već ovaj relativitet u pogleduzaključka opominje nas da treba biti uzdržljiv do izvesne mei^e; zato i kad u daljem budemo kritikovali pojedine faze šumskog uredjenja, ipak ćemo se sa poštovanjem i zahvalnošću sećati onih, koji su na ovome poslu radili sa najlepšim namerama da koriste svojoj struei. 168 |