DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1927 str. 12 <-- 12 --> PDF |
nje prastortao uredjenje, ovo sredstvo za lakše izvodjenje svoga zadatka, pokušalo da sagradi u kolibo je moguće na najprostiji, više manje shematički. ali uvek na svoj način: gola seča, jednodobne i jeđnovrsne sastojine mogu biti pri ovakvom postupku samo dobrodošle. Iz ovog razmatranja proizlazi, da uredjenje šuma, u koliko je obuhvatilo u okvir svojih zadataka prostorno uredjenje šumskog gospodarstva, uzevši mu samostalnost i suzivši na taj način bazu šumskoj produkciji, na kojoj bi se mogla donekle slobodnije razviti, dolazi sa ovom u realan sukob, i da isto tako, dokle uredjenje šuma ostaje na svome navedenom širokom programu, sa gledišta svoje tehnike nema nikakvog razloga, da potpomaže razvitak suptilnijih, u toliko, razume se, složenijih odgajivačkih metoda, koje samo nepotpuno mogu da udju u okvir jednostavnih shema; u eri starijih uređjainih sistema, osobito sistema rašestarenja, koji su podlegli iskušenju, koje se pri razmatranju vremenskog i prostornog uredjenja šumskog gospodarstva upravo nameće, a utvrdjivanje veličine iskorišćavanja sa njenimi mestom u jedno spojili, sastoji se podizanje šuma skoro jedino u veslačkom obnavljanju šume. iznalaženju novih metoda kultivisanja i zgodnih za njih sprava. Da pristupimo sada k ocenjivanju pojedinih dosadašnjih sistema sa gledišta njihovih odnosa prema šumskoj produkciji; sa ovog stanovišta mogu se oni podeliti u dve grupe: I. Metode, koje smatraju za svoj zadatak da odrede jedino veličinu stalnog mogućeg iskorišćenja, koje se trude da šumsko gospodarstvo urede samo vremenski: metode formula, II. Sistemi, koji pored odredjivanja veličine stalnog mogućeg iskorišćenja, dakle vremenskog uredjenja, odredjuju i mesto iskorišćavanja. utičući na taj način neposredno i odlučno na prostorno uredjenje; ovamo spadaju: a) stara prostorna metoda. b) sistemi rašestarenja, c) sistemi dobnih razreda. Ad I. Metode formula trude se da odgovore svojoj jedinoj zadaći. t. j. vremenskom uredjenju šumskog gospodarstva na taj način, što potpuno nezavisno od odred jenih sastojina. jedino na osnovi opštih, iz samog stanja šume u danom momentu dobivenih, tipično šumarskih količina;, priraštaja i zaliha, odredjuju veličinu trajnog iskorišćavanja. kojese može dopustiti. Odredjivanje mesta iskorišćavanja izilazi potpuno iz okvira ovih sistema, ne valjada zato. što bi prostorno uredjenje podcenjivali ili šta više smatrali ga za suvišno; dublji smisao, izražen u ovom postupku je u tome, što prostorno uredjenje šume. naročito unutrašnje uredjenje biološke zajednice drveta, jeste i treba da bude samostalan zadatak, potpuno odvojen svojim prirodoslovnim — ´znanstvenim osnovima i svojom tendencijom od vremenskog uredjenja, što sa uspehom može da reši sa u koliko je moguće većom slobodom jedino šumska produkcija pomoću ostalih nauka, naime produkciono-tehničkog pravca, specijalno zaštite šuma. A ova sloboda, bar u koliko se šumskog uredjenja tiče, nije ni u kom pogledu sputana: Šumsko uredjenje, odredjujući veličinu etata u četinarima i lišćarima i zahtevajući jedino, da ee one ne godišnje, nego u celini poštuju i održavaju, ostavlja u svemu drugom slobodne ruke sopsitveniku, kako i odkud on želi da ih ispuni. kako se ne bi ogrešio o proizvodnju šuma. — da li sečom zrelih sasto170 |