DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1927 str. 12     <-- 12 -->        PDF

nje prastortao uredjenje, ovo sredstvo za lakše izvodjenje svoga zadatka,
pokušalo da sagradi u kolibo je moguće na najprostiji, više manje
shematički. ali uvek na svoj način: gola seča, jednodobne i jeđnovrsne
sastojine mogu biti pri ovakvom postupku samo dobrodošle. Iz ovog
razmatranja proizlazi, da uredjenje šuma, u koliko je obuhvatilo u okvir
svojih zadataka prostorno uredjenje šumskog gospodarstva, uzevši mu
samostalnost i suzivši na taj način bazu šumskoj produkciji, na kojoj
bi se mogla donekle slobodnije razviti, dolazi sa ovom u realan sukob,
i da isto tako, dokle uredjenje šuma ostaje na svome navedenom širokom
programu, sa gledišta svoje tehnike nema nikakvog razloga, da potpomaže
razvitak suptilnijih, u toliko, razume se, složenijih odgajivačkih
metoda, koje samo nepotpuno mogu da udju u okvir jednostavnih shema;
u eri starijih uređjainih sistema, osobito sistema rašestarenja, koji su
podlegli iskušenju, koje se pri razmatranju vremenskog i prostornog
uredjenja šumskog gospodarstva upravo nameće, a utvrdjivanje veličine
iskorišćavanja sa njenimi mestom u jedno spojili, sastoji se podizanje
šuma skoro jedino u veslačkom obnavljanju šume. iznalaženju novih
metoda kultivisanja i zgodnih za njih sprava.


Da pristupimo sada k ocenjivanju pojedinih dosadašnjih sistema
sa gledišta njihovih odnosa prema šumskoj produkciji; sa ovog stanovišta
mogu se oni podeliti u dve grupe:


I. Metode, koje smatraju za svoj zadatak da odrede jedino veličinu
stalnog mogućeg iskorišćenja, koje se trude da šumsko gospodarstvo
urede samo vremenski: metode formula,
II. Sistemi, koji pored odredjivanja veličine stalnog mogućeg iskorišćenja,
dakle vremenskog uredjenja, odredjuju i mesto iskorišćavanja.
utičući na taj način neposredno i odlučno na prostorno uredjenje; ovamo
spadaju:
a) stara prostorna metoda.


b) sistemi rašestarenja,


c) sistemi dobnih razreda.


Ad I. Metode formula trude se da odgovore svojoj jedinoj zadaći.


t. j. vremenskom uredjenju šumskog gospodarstva na taj način, što potpuno
nezavisno od odred jenih sastojina. jedino na osnovi opštih, iz samog
stanja šume u danom momentu dobivenih, tipično šumarskih količina;,
priraštaja i zaliha, odredjuju veličinu trajnog iskorišćavanja. kojese može dopustiti. Odredjivanje mesta iskorišćavanja izilazi potpuno iz
okvira ovih sistema, ne valjada zato. što bi prostorno uredjenje podcenjivali
ili šta više smatrali ga za suvišno; dublji smisao, izražen u ovom
postupku je u tome, što prostorno uredjenje šume. naročito unutrašnje
uredjenje biološke zajednice drveta, jeste i treba da bude samostalan
zadatak, potpuno odvojen svojim prirodoslovnim — ´znanstvenim osnovima
i svojom tendencijom od vremenskog uredjenja, što sa uspehom
može da reši sa u koliko je moguće većom slobodom jedino šumska produkcija
pomoću ostalih nauka, naime produkciono-tehničkog pravca,
specijalno zaštite šuma. A ova sloboda, bar u koliko se šumskog uredjenja
tiče, nije ni u kom pogledu sputana: Šumsko uredjenje, odredjujući
veličinu etata u četinarima i lišćarima i zahtevajući jedino, da ee
one ne godišnje, nego u celini poštuju i održavaju, ostavlja u svemu
drugom slobodne ruke sopsitveniku, kako i odkud on želi da ih ispuni.
kako se ne bi ogrešio o proizvodnju šuma. — da li sečom zrelih sasto170