DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Dr. JOSIP BALEN :


PODIZANJE ŠUMA NA KRŠU RESUREKCIJOM


(Prilog poznavanju zakonodavstva Krša)


P
P
romatrajući teritoriju Krša, na koju ćemo protegnuti akciju za
podizanje šume, ne možemo dobiti ni pregledne slike o kvaliteti
te teritorije sa šumsko-uzgojnog stanovišta prije, nego
smo proveli izvjesnu klasifikaciju s obzirom na današnju proizvodnju.
Moramo istaći, da u svakom slučaju imademo pred
očima samo ono zemljište, koje nije podesno za poljoprivredne svrhe,
u užem smislu, koje prema tome ne može da služi za oranicu, livadu,
vrt i vinograd, nego samo za šumsku proizvodnju, gdje dakle jedino podizanje
šume osigurava proizvodnju, gdje je jedino podizanje šume na
svome mjestu s obzirom na stanište i s obzirom na gospodarske i ostale
potrebe i pojedinaca i općenitosti.


Osim onih teritorija, koje su već danas posve sterilne i gdje nije
niti šumska proizvodnja u mogućnosti uz upotrebu redovnih načina kultiviranje,
nego jedino potpuno vještačkim stvaranjem, donošenjem, jednoga
od primjernih uvjeta šumske produkcije, Ha, dobit ćemo tom klasifikacijom:


1. teritorije, gdje je još sačuvana šumska vegetacija u onoj formi,
koja je u glavnom moguća uz dane stojbinske faktore, gdje je do sada
vodjeno gospodarenje, da zadovoljava;
2. teritorije, gdje obršteni, kržljavi ostaci mnogih lišćara sjećaju
na negdašnje gušće i prirodnije biljne zajednice.
Sjekira, gdjegdje je pomogla i vatra, pa ispaša svake ruke stoke
sitnog i debelog zuba, dovela je do onih neobičnih habitusa u vrsti
î´raxinus ornus, Acer monspessulanum, Acer campestre, Carpinus duinensis,
Ostrya carpinifolia i t. d., koji imaju sad oblik više sličan kugli,
sad oblik sličan jastuku i t. d.


3. teritorije, koje su bez drvne vegetacije i gdje se izmedju kad većih
a kad manjih skupina, sad mrtvog a sad živog kamenja*) nalaze razne
vrste anuelnih bilina, najviše iz reda Gramineae. Tek možda gdjegdje,
zaklonjeno za većom hrpom kamenja, klijalo je od nekud doneseno
sjeme crnog jasena, klena, graba itd. Mi ćemo razmotriti pitanje
regeneracije šuma na onim mjestima, koja smo napomenuli pod tačkom
2. t. j. gdje je još obilno ostataka negdanje jače vegetacije, računajući
sa poznatom izbojnom snagom listača, resurekcijom, imajući pred oči*)
»Mrtvo kamenje«, koje je ili sve na površini ili sa malim dijelom u zemlji;
»živo kamenje« ono, koje je većeg obima i sa većim dijelom u zemlji, pa se teško
kopa. — Pisac.


287




ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 18     <-- 18 -->        PDF

ma, da su glavni faktori, koji su od uticaja pri regeneraciji resurekci


jom, tlo a osobito klima.
Ovaj se uticaj očituje naročito u visini i jedrini izbojaka.
Podizanje šume na ovim teritorijama, koje su danas bez ikakve


šumske vegetacije, skupo je i teško, jer treba ili sadnjom valjano uzgojenih
sadnica ili sjetvom sjemena uspostavili onaj razmjer izmedju pošumljenog
i nepošumljenog zemljišta, koji je iz gospodarskih i iz drugih
raznih obzira potreban. Teško je ovo i skupo, naglašavamo, jer je
rezultat ovisan od toliko raznih faktora, koji su od uticaja na postojanje
i na razvitak organskog života uopće a napose života bilina. Teško je
i za to, što se pri manjoj a s tim više pri zamašnoj akciji mora voditi računa
o rezultatu rada i kapitala, koji je na Kršu ovisan o mnogočemu a
mnogo i mnogo puta i negativan.


Temelj je šumskog gospodarenja: drvna zaliha, što reprezentuje
glavnicu; površina zemljišta i tlo bez drvne zalihe samo su faktori, koji
uz drvnu zalihu daju stvarni temelj za gospodarenje. A baš je stvaranje
ovog temelja gospodarstva najteže i najskuplje s lim više, što je
i vremenski period, u kome se nagomilavanjem godišnjih priraštaja
stvara u drvu reprezentovana glavnica, redovno dug. Za stvaranje ove
glavnice treba na kršu u prvom redu upotrijebiti one predjele, gdje se
već nalaze ostaci vegetacije i ako su oni ogriženi od stoke, zakržljali i
zakukani — jer ovaj rad ima osigurane rezultate i jer je jeftin.


Poznato svojstvo naših listača, da imaju izbojnu snagu, treba u
prvom redu imati na umu i s time se koristiti.
Izbojna snaga nije kod svih listača podjednaka, niti s obzirom na
godišnji prirast naročito u duljinu a niti s obzirom na trajanje.
Počevši od Laurefuma nalazimo u krajevima našega Krša naročito
ove vrste, koje imaju jaku izbojnu snagu:


Viburnum finus Fraxinus ornus
Calvcolome infesfans Carpinus duinensis
Olea oleasfer Osfrya carpinifolia
Cerafonia siliqua Acer monspessulanum
Nerium Oleander Celtis ausfralis
Paliurus ausfralis Pirus amvgdaliformis
Colufea arborescens Quercus pubescens
Laurus nobilis Quercus cerris
Quercus ilex Quercus sessiliflora
Quercus pseudosuber Acer campesfre — itd.
Arbutus unedo


Prema opažanjima najjaču izbojnu snagu nalazimo u vrsti Fraxinus
ornus.
Tako je primjerice na ostrvu Krku, u drž. šumi Grdnja, konstatovan
godišnji visinski prirast u nekoliko slučajeva preko 1 metra.


Dakako, da ovaj prirast u ovoj dimenziji nije i ne može biti konstantan
za daljni niz godina, ali je karakterističan za izvjesne vrste i
za t. zv. sitno šumsko gospodarenje, koje se famo provodi.


Pitanje podizanja šume resurekcijom treba u izvjesnim pravcima
osvijetliti naučnim ispitivanjem. Ovo će ispitivanje uz ostalo imati ufvr


288




ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 19     <-- 19 -->        PDF

diti u prvom redu produkciju pomoću resurekcije u raznih vrsta i na
raznim staništima, t. j. kvantitet i kvalitet drvne mase s obzirom na zasade
o svrsi šumskog gospodarenja naročito s obizrom na potrajnost
proizvodnje, u čemu je sadržano i održavanje proizvodne snage tla.


Pri ispitivanju treba imati u vidu osim vrsti drva i kvalitete staništa
naročitu dobu, s čime je u vezi potrajnost odnosno nadomještanje pojedinih
individua sadnjom.


Ne smijemo smetnuti s uma, da je sitno šumsko gospodarenje u
nekim krajevima krša, modificirano u nekoliko sa približavanjem tzv.
srednjoj šumi, na vrlo lijepom stepenu i da daje odlične rezultate.


Valja spomenuti šumsko gospodarenje mnogih malih šumoposjednika,
primjerice na ostrvu Krku, gdje se uz podržavanje sitnog šumskog
gospodarstva iskorišćava i sporedni šumski proizvod — paša,
naročito za stoku sitnog zuba.


No ne smijemo smetnuti s uma jednu od kardinalnih zasada, što
ju je nauka u biljnoj proizvodnji utvrdila, t. j. zakon o minimumu, prema
kojemu je od faktora, potrebnih za proizvodnju mjerodavan za
ukupni kvantitet proizvodnje onaj, koji se nalazi u minimum-u (Ramann).


Dakle o tome je faktoru ovisna i proizvodnja pri resurekciji u našim
krajevima krša. Tako, gdje su prilike staništa bolje, naročito, gdje
imade zemlje i gdje je pored ostalog konserviranje vlage osigurano,
biti će i rezultat povoljniji. U mnogo slučajeva ćemo uz ovo prirodno
pomladjivanje upotrijebiti i vještačko. To će nastati svuda ondje, gdje je
potrebno obrast pojačati, jer je u krajnoj konzekvenciji pitanje šume
na kršu ipak samo pitanje humusa.


Prilike na Kršu donijele su ne samo do zasebnog gospodarenja u
svim pravcima, nego i do izvjesnih zakonskih odredaba, koje su normirale
one mjere, koje su se pokazale dobre i korisne i, što je od velike
važnosti, provedive. Jer zaludu sva teorijska izlaganja i dokazivanja
o koristi rada ove ili one vrste, ako to nije provedivo bilo iz tehničkog
bilo iz drugih kojih razloga.


U svim tipičnim krajevima krša u nas, jednako u Crnoj Gori, Dalmaciji,
Hercegovini kao i u Hrvatskom Primorju, imade lijepo sačuvanih
gajeva (dolazi najviše vrsti Fraxinus ornus, Acer monspessulanum,
Acer campesfre, Carpinus duinensis i Ostrya carpinifolia), koje vlasnik
po potrebi iskorišćava i za drva i za krmu. Svi se ovi gajevi redovito
obnavljaju resurekcijom a dok ne odrastu čuvaju se od usrtaja
stoke.


U nekojim su slučajevima poznati pod imenom »ograda«, »brajda«,
»branik« a negdje i »buljma«.
S time u vezi donesen je bio i »Zakon od 12. maja 1913. god.


o mjerama, za zaštitu šuma u Kraljevini Dalmaciji«,
koji ćemo ovdje izložiti.
Držimo, da neće biti ovo na odmet, jer će dobro doći naročito ..
donošenju zasebnih zakona, koji su od koristi i potrebe za izvjesne naše
krajeve, a naročito je potrebno da skrenemo na nj pažnju sada, kada
će najveći dio rada oko promicanja gospodarenja uopće a tako i
oko promicanja šumskog gospodarenja bitiskoncentrisan pri oblasti


289




ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 20     <-- 20 -->        PDF

ma, gdje će se dakle morali voditi računa o donošenju izvjesnih zakonskih
mjera za podizanje šumskog gospodarstva.


Skrb oko podizanja naših sela i općina kao temelja Države imperativno
nalaže, da se još na vrijeme pobrinemo za unapredjivanje, bez
kojih se ne može zamisliti život naroda. Od važnosti je to u cijelo Državi
a naročito u krajevima Krša, gdje je život našega seljaka u vječnom
materijalnom robovanju.


Ovaj zakon sastoji od četiri dijela. Iako samo prvi dio govori izričito
o regeneriranju šume resurekcijom, a drugi o mjerama što
se imaju preduzeli iza šumskih požara, treći o prijavi šumskog
s i j e k a, a četvrti o općenitim odredbama — donosimo
ga ovdje u cijelini radi ipotpunosti s tim više, što se šume listača
u kraju, za koje je ovaj zakon donesen, mogu u najviše slučajeva
uspješno i ekonomski podržavati samo resurekcijom.


I. Izvodjenje sijekova u svrhu pomladjivanja šuma*)
Čl. 1. Da se prepriječi opće propadanje općinskih, društvenih, zadružnih
i zakladnih sitnih šuma, prouzrokovano nezgodnim i nepravilnim
uživanjem, kao i prekomjernim vršenjem paše, ima se još postojeći,
za pomladjivanje sposobni šumski naraštaj uzdržati i njegovo pomladjivanje
poći glatkim u pravo vrijeme pri zemlji izvršenim sijekom
(sijek za pomladjivanje).


Pri sječenju treba ostaviti primjeran i najednako po sječini porazdijeljen
broj mladica i stabala kao sjemenjake i pričuvke za porabno
drvlje. Gola i prazna mjesta imaju se popuniti umjetnim pošumljenjem.


Čl. 2. Glede izvršenja takvog sijeka u svrhu pomladjivanja šumskog
naraštaja odnosno glede izvedenja ostalih drugih mjera, koje bi se
imale odrediti po čl. 1. ovog zakona, polit, kotar, vlast ima da obavi
odnosne izvide po kotarskom šumskom tehniku, uz učestvovanje vlasnika
šume i prestavnika dotične općine.


Kada se radi o šumskom zemljištu, koje je vlasnost nekog općinskog
ulomka, ima pravo da učestvuje seoski zbor jednim odaslanikom-


Kod ovih izviđa, u povodu kojih strankama ne smije nastati nikakav
povjerenstveni trošak, imaju se istodobno utvrditi sve slučajno potrebite
mjere za zaštitu budućeg šumskog naraštaja, i doba, kada će
se izvesti sijek, te obim istoga.


U poslijednjem pogledu vrijedi kao pravilo, u koliko se tomu ne
bi protivile mjesne prilike, da se svake godine ima posjeći od šumske
površine, koja pripada općini, dotično društvu ili zakladi, onoliki dio,
koliko broji godina doba ophodnje (turnus) odredjeno ili premjereno za
cijeli šumski posjed istog vlasnika jednake vrste uzgoja.


O ovim izvidima sastavit će se zapisnik i odmah će se podastrijeti
polit. kot. vlasti.


Čl. 3. Na temelju i prema ispadku ovih u smislu čl- 2. obavljenih izviđa,
polit. kot. vlast ima odlučiti o izvršenju sijeka i o onim mjerama,
koje se imaju istodobno poprimiti. Kad bi se radilo o općinskim šumama,
ima se saslušati općinsko vijeće dotične općine.


*) Tekstu je ostavljen kruti i tvrdi jezik originala. Uredništvo


290




ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 21     <-- 21 -->        PDF

U slučaju da bi općinsko vijeće propustilo da se na dotični
poziv kot. vlasti u roku od tri mjeseca, računajući od dana uručenja
poziva, u ipredmetu izjavi, polit. kot. vlast može bezodvlačno izdati
odnosnu odluku.


Ćl. 4. Posjednici šume dužni su izvršivati odredbe, koje izda polit,
kot. vlast u smislu čl. 3. ovog zakona.


Čl. 5. Kad bi se sijek, pravomoćno odredjen od polit. kot. vlasti u
svrhu pomladjivanja šume, manjkavo izveo ili kad se ne bi izveo do
odredjenog vremena, ili kada se odredbe izdane na zaštitu razvijajuceg
se šumskog naraštaja, ili za popunjavanje obrasta ne bi izvršile, ili bi
se izvršile nedovoljno, polit, je kotar, vlast ovlaštena, da potrebite
mjere dade izvršiti o trošku posjednika šume.


Ovi troškovi imaju se u slučaju neisplate utjerati putem političke
ovrhe.


Čl. 6. Paša se ne smije na pomladjenim česticama vršiti, dok bi
mladom šumskom naraštaju mogla naškoditi. O molbama interesenata,
da se dopusti paša, ima se u molbenom tečaju odlučiti.


Da li i ukoliko će se moći vršiti na ovim zemljištima drugovrsno
uživanje, ima se prosuditi po propisima šumskog zakona.


II. Mjere iza šumskih požara
Čl. 7. Ako šumski prostor izgori, ostaje na njemu zabranjeno svakovrsno
iskorišćavanje i paša sve dotle, dok bi to moglo škoditi mladom
naraštaju.


Kad bi se radilo o sitnoj šumi, ima se sa istom postupati u smislu
čl. 1. i 4. ovog zakona, a da ne treba uputiti i provesti postupak za to
propisan u čl. 2. i 3.


Kada se radi o visokim šumama, ima kot. polit, vlast bezodvlačno
odrediti, da li se i ukoliko se nagorela stabla imaju ukloniti i na koji
način imaju se nastale čistine pošumiti.


Jednako će kot. polit, vlast odrediti rokove, u kojima se imaju provesti
gore naznačene mjere.
Kad se te mjere ne bi provele na vrijeme ili na shodan način, kot.
polit, vlast je ovlaštena, da ih dade provesti o trošku posjednika šume.


Ti troškovi imaju se u slučaju neisplate utjerati putem polit, ovrhe.


Čl. 8. Posjednici šumski imaju branjevine, odredjene na temelju
propisa čl. 6. i 7. ovog zakona, obilježiti valjanim oznakama za zabrane
(čunjevi, ograde i si.).


III. Prijave šumskog sijeka
Čl. 9. Svaki namjeravam sijek u jednoj od šuma naznačenih u čl. 1.
mora posjednik šume prijaviti nadležnoj polit, kotar, vlasti.


Ova odredba proteže se i na ona općinska zemljišta, koja nijesu
uvrštena u porezni zemljišni katastar kao šumska zemljišta, ali imaju
zbilja značaj šume.


Čl. 10. Prijava sijeka nije potrebna onda, ako sijek slijedi na temelju
i po odredbama šumsko-gospodarstvene osnove odobrene po


> 291




ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 22     <-- 22 -->        PDF

polit, kotar, vlasti i ako od odobrenja ove osnove nije isteklo više od


10 godina.


U prvoj stavci ustanovljena iznimka ne vrijedi u slučaju, ako bi u
šumi odredjenoj za posijek tekom ovih 10 godina bile izvedene sječe,
nepredvidjene u osnovi, ili ako je nastupila elementarna nezgoda, koja
čini potrebnim preinačenje gospodarske osnove, a nije se shodno
ispravila gospodarska osnova, niti je ovu polit. kot. vlast odobrila.


Čl. 11. Prijava ima se predočiti onoj polit. kot. vlasti, u čijem području
leži odredjena šuma za posijek ili veći dio iste.
Prijava se može izvršiti pismeno ili usmeno na zapisniku, u isto
vrijeme i za sječu u tekućoj godini i za naredne dvije godine.


Prijavom se smatra i ipredloženje gospodarske osnove, odnosno


osnove sijeka, ako se iz nje mogu razabrati godišnji sijekovi, koji se


imaju izvršiti najdalje kroz nastajnih 10 godina.


Član 12. Svaka prijava mora sadržavati:


1. naznačenje katastralne općine, u čijem području leži za sieču
odredjeno zemljište, broja katastralnih čestica i površine dotične šume;
2. naznačenje imena posjednika šume;
3. naznačenje položaja, mjesta i opsega namjeravanog sijeka, za
tim načina i dobe njegovog izvršivanja;
4. da li će sječu izvršiti posjednik šume u vlastitoj upravi, ili da li
će to izvršivanje biti ustupljeno komu drugomu; u posljednjem slučaju,
5. ime i boravište poduzetnika sijeka.
Ako prijava nije sastavljena po propisu ovoga člana, mora se u toku
od 15 dana vratiti stranci i uputiti je, da prijavu popuni odnosno
ispravi.
Čl. 13. Politička kot. vlast ima stranci na njeno traženje izdati potvrdu
o učinjenoj prijavi sijeka.
U ovoj potvrdi ima se naznačiti dan, kojeg je bilo predloženo redovito
sastavljena prijava.
Čl. 14. Po iprijavi ima polit. kot. vlast, ukoliko je to potrebito za
objašnjavanje okolnosti, odlučnih za prosudjivanje dopustivosti namjeravanog
sijeka, obaviti na licu mjesta po kot. tehniku potrebite izvide.
Povodom ovih izviđa posjednici šume ne smiju biti pozvani da
nose odnosne troškove.
Čl. 15. Izvidima, koji će se obaviti u smislu čl. 14., ima se ustanoviti:
a) da li se prijavljena sječa može dopustiti sa šumsko-redarstvenog
gledišta; i
b) glede općinskih šuma, da li se ne bi tim nepovoljno uplivalo na
trajno šumsko gospodarenje sa cjelokupnim vlastitim šumskim posjedom
općine (ulomka).
Čl. 16. O dopustivosti namjeravanog sijeka ima polit. kot. vlast
izdati shodnu odluku, koja odgovara stanju stvari i to ako je slučaj na
temelju obavljenih izviđa.
Ako proti prijavljenom sijeku nema prigovora, ima politička kot.
vlast o tome bezodvlačno obavijestiti posjednika šume.
Čl. 17. Ako polit. kot. vlast ne bi izdala i stranci uručila odluku
prihvaćenu u smislu čl. 16. o prijavljenom sijeku i to u roku od 8 sed


292





ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 23     <-- 23 -->        PDF

mica iza kako joj je bila predložena redovito sastavljena prijava, može
se prijavljeni sijek obavili prema ustanovama šum. zakona.


Ova odredba primjenjuje se, ako je prijava prema ustanovama čl.
Î1. bila učinjena za više nego za jednu godinu, samo glede onih drvosijeka,
koji se imaju obaviti u onoj godini, u kojoj je prijava učinjena.


Čl. 18. ... sijek, koji nije bio zabranjen, odnosno, koji je bio dopušten
uz izvjesna ograničenja, nije bio izvršen kroz dvije godine, počevši
od onog dana, kada se u smislu prijave imao najkašnje izvesti,
ima se ponovo prijaviti nakon izmaka dvogodišnjeg roka.


Ćl. 19. Ako se prijavljeni sijek ne zabrani ili ako se dopusti sijek
uz izvjesna ograničenja, polit. kol. vlast ima utanačiti rokove, u kojima
se sječina ima očistiti i opet umjetno pošumiti ukoliko se ne može
očekivati naravno pomladjenje ili ako se može samo djelomično očekivati.


... se posumljenje ne bi izvršilo kroz odredjeni rok, ili ako bi se
izvršilo na neprikladan način, kot. polit, vlast ima pravo, da izvrši poirebite
mjere o trošku nemarnog posjednika šume.


Ti troškovi imaju se u slučaju neuplate utjerati putem političke
ovrhe.


Čl. 20. Ako bi se postavio poduzetnik drvosijeka, on je dužan da
se prije nego započne sijek osvjedoči, da li je sijek bio prijavljen, i
odgovoran je isto tako kao i posjednik šume za neprijavljeni sijek ili
za sijek izveden proti propisima.


Čl. 21. Ove odredbe imaju se primijeniti i na one drvosijeke, koji
se imaju obaviti na temelju pogodaba, sklopljenim prije valjanosti ovog
zakona.


Čl. 22. Ako općinsko vijeće drukčije ne odredi, radnje i naprave, na
koje su općine obavezane po ovom zakonu, mogu se izvršiti stvarnim
pomoćima u smislu čl. 87. općinskog pravilnika; prirezi općinski, na
koje su procijenjene ove pomoći, neće se miješati sa ostalim općinskim
prirezima, niti trebaju odobrenja niti zakonske potvrde propisane
čl. 86. općinskog pravilnika.


Čl. 23. Iznimno vlasno je općinsko vijeće, ostajući prosto uteći se
zemaljskom odboru u smislu čl. 103. opć. pravilnika, odrediti namet
ličnih radnja jednakom mjerom bez izuzetka, na do jednog muškarca
sposobna za radnju od 18—60 godina nadležnog u općini i nenadležnog
kad ovaj u njoj plaća preko 20 kruna godišnjeg izravnog poreza.


Rečene se lične radnje ustanovljuju na najviše tri nadnice na godinu
za svako čeljade, nametu podložno.
Te lične radnje, kad ne bi bile izvršene na način i u vrijeme, šio
će ih općina odredili, morat će se otkupiti novcem.


Poradi toga će općinsko vijeće odlučujući o ličnim radnjama prama
radničkim nadnicama u općini običajnim, odredili, koliko ima da
bude procijenjena u novcu svaka od udarenih nadnica.


Odnosni iznosi utjera! će se u slučaju neisplale putem političke
ovrhe.


V. Općenite odredbe
Čl. 24. U slučaju prestupka propisa ovog zakona i odredaba izdanih
od vlasti na temelju istog ima se, ukoliko se ne bi imao primijeniti
opći kazneni zakon, krivac kazniti od političke kotarske vlasti globom


293




ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 24     <-- 24 -->        PDF

od 10—400 kruna i u slučaju neutjerivosti sa zatvorom od jednog do 40
dana, te se pored toga može izreći čitavi ili djelomični gubitak neredovitim
putem dobivenih proizvoda i odmah obustaviti slučajno započeti
sijek.


Ako je općina kriva, imaju se primijeniti propisi općinskog pravilnika.
Globe i zaplijenjeni proizvodi, odnosno utržak od prodaje istih idu
u korist zemaljske poljodjelske zaklade.


U osudi izreći je uz globu i naknadu štete eventualno počinjene
prekršajem, ako potreba daljnjih izvidjaja ne bi nalagala da traženje
naknade štete bude upućeno na gradjanski sud.


Proti presudi polit, vlasti u pogledu naknade štete prosto je interesovanim
strankama nastupiti redoviti put pravde.


Čl. 25. Istraživanje i kažnjavanje prestupaka ovog zakona otpada
uslijed zastare, ako proti prekršitelju nije bila zametnuta istraga za
šest mjeseci, računajući od časa, kada je bio počinjen kažnjivi čin.


Nastup zastare ne dira nipošto u obaveze prekršitelja, koje mu
ovaj zakon nalaže.


Čl. 26. O žalbama proti odluka i kaznenih presuda polit. kot. vlasti,
izrečenim na temelju ovog zakona, odlučuje u II. i zadnjoj molbi Narnjesništvo.


Utok ima se predložiti za 14 dana kod polit. kot. vlasti i ima odgodnu
moć, izuzevši slučaj zabrane izdane od polit. kot. vlasti, na
temelju ovog zakona.


Čl. 27. Izvršenje ovog zakona povjereno je Mojem Ministru Poljodelstva
i Ministru za Unutarnje poslove.


*
* *


Sticajem prilika nije ovaj Zakon proveden. No iz razloga, što sadrži
mnogo korisnih odredaba, koje po potrebi modifikovane i na zgodan
način primijenjene, mogu donijeti koristi, može poslužiti dobrom
podlogom za donošenje zakonskih odredaba, kojima bi se, sigurno je,
unapredilo šumsko gospodarenje u mnogim našim krajevima — a naročito
na Kršu.


Reboisement des terrains karstiques par résurrection. Experienté en mats ere
du reboisement du Karat l´auteur donne des détailes d´une loi favorisant le reboisement
dos terrains karstiques.


Rédaction


294