DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 38 <-- 38 --> PDF |
brzmi rasta. Osim toga prikazana su i bijološka svojstva pojedinih vrsti drveća: bora, smreke, hrasta, topole, breze, johe, lipe, jasena, javora, bresta, ive, graba i dr. Treće je poglavlje hijologija sastojina. Ovdje je obrađjen materijal o prilikama, koje vladaju u sastojinama: medjusobni upliv šume i padavina, količina svjetla pod zastorom, upliv šume na temperaturu zraka i tla, gibanje zraka, ishlaplivanje, vlaga tla. Veliku pažnju posvećuje autor mrtvom a osobito živom pokrovu, borbi za opsta nak, procesu pomlađjenja te rasprostranjenju šume (borba za teritorij). Konačno ka rakteriše on sastojine i dijeli ih prema njihovoj formi, sastavu i postanku.i Četvrto je poglavlje »tipologija«, ili »bijologija tipova« šuma. U ovom poglavlju sabrane su sve »novosti« ruske šumarske nauke: 1. »smena porod« — prirodna za mjena jedne vrste drugom, na pr. smreke brezom i topolom, bora brezom i topolom, hrasta »mekanim drvećem«, bora hrastom, hrasta smrekom, bora smrekom, 2. »uče nije o tipah nasažđenij«, o čemu je pisao g. D. Milovanović u majskom broju S. L. te ga nazvao »tipologija«. Samo kolosalne površine ruskih šuma te veliki »diapazon« u vrstama drveća uslijed geografskog položaja (hladne tundre — južni Kavkaz sa palmama) mogli su potaknuti G. F. Moiozova da stvara svoju nauku o »tipovima« šuma na istim osno vama i po metodama, koje su rukovodile i prof. Dokučajeva, kad je ovaj stvarao »ti pove tla«. Značajno je, da su prof. Morozova sa ljubavlju pomagali i praktični šuma ri, većina negdanjih njegovih učenika na Šumarskom Institutu u Petrogradu. Ta je pomoć.bila znatna, jer je ii sam pokojni autor čedno nazivao sebe »pisarom praktičnih šumara«. »Učenije o ljese« od velikog je interesa ne samo za šumare, već i za svakog običnog čovjeka, koji voli šumu i koji ima interesa za prirodu. Zasada imamo famo ruski tekst »Učenija o ljese«, ali imamo vijesti, da će uskoro knjiga biti štampana i njemačkim jezikom. Svakako za one, koji znadu barem malo ruski, knjigu najtoplije preporučujemo. I. P. Isajev ..... H. .. ........ »........ ....«, ...... »..... .......«, ......, 1025. tip. 37. Detaljno proučavanje ruskih hrastika novo je pitanje, koje je potaknuo prof. Kobranov u ruskoj šumarskoj literaturi. Svrha toga proučavanja naći ove vrste i varijetete hrasta, koji bi najbolje odgovarali tlu i klimi »ljeso-stepi« te bi bili otporni protiv elementarnih nepogoda a i protiv različitih štetočinja — insekata i gljiva. Prema mišljenju pisca jedan dio te zadaće može biti riješen selekcijom. Konkretno — zasada preporučuje se Quercus pedunculata v. tardiflora Czer, kasni hrast sa drvom odličnih tehničkih svojstava i velike vrijednosti. Ali samo pitanje time još daleko nije riješeno. Prof. Kobranov smatra da je svojim radom »Selekaija hrasta« dao samo upute te na kraju rasprave prilaže jedan program (eirkular za kolege — ruske šumare) za claljne proučavanje ruskih hrastika. Nema sumnje, da će se kolektivnim radom, koji je tako uobičajan u ruskom šumarstvu, moći postići i dobar uspjeh. Rad, koji je poduzeo prof. N. P. Kobranov, od velikog je interesa ne samo za rusko šumarstvo, već i za šumarstvo cijelog svijeta. I. P. I. ..... H. .. ........: »06 .......... .... ....... y ........... (Pinus silvestris ..) . ........ (Pinus laricio var. Pallasiana Endl. et Ant.) ..... . ....... ...... . .... .. ............. ........ ........., 1927. cap. 51. Ova je rasprava od specijalnog interesa po uzgajače šuma. Zapaženo je, da su obični i krimski bor pod povoljn.im prilikama (toplo vrijeme, zaliha hranivih tvari u tlu) u jednom vegetacijonom perijodu znali potjerati po dva pa i tri puta. Drugi se izbojak pojavljuje iz vršnog pupa a i iz postranog. U posljednjem slučaju on prouzro 308 |