DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 48     <-- 48 -->        PDF

On je veliki zagovornik izrade šuma u vlastitoj režiji, te tu svoju ideju ostvaruje
uz veliku i požrtvovnu borbu protivu sviju i svega. No on je ne ostvaruje naglo.
Sa mnogo trgovačke vještine i mnogo faktične dalekovidnosti on je vezuje uz djelomičnu
prodaju šume na panju. Željeznicom, koju kupac šume mora da izgradi sam o
svom trošku, prenosi on i onaj dio etata, koji je izradjen u vlasitoj režiji. On osjegurava
vlasniku objekta pravo prvokupa ovako sagradjene željeznice, tako da ovaj
u razmjerno kratkom vremenu postaje i vlasnik razgranjene vlastite željezničke
mreže.


Kako si je gospodarskom osnovom osjegurao teorijsku podlogu cijelog svog daljnjeg
rada, tako si je spretnom izgradnjom željezničke mreže znao trajno da osjegura
i najnužniju finansijsku osnovicu one njegove djelatnosti, koja ga zapravo i diže u
redove prvih medju prvima, i u redove najboljih medju najboljima. To su njegovi radovi
oko osnivanja nov.ih, mladih sastojina, Svim svojim žarom baca se on na teren,
te na starim sunčanom pripekom, vjetrom, pašom i požarom izmrcvarenim zemljištima
stvara on u uzgojnom pogledu udivljenja vrijedne objekte.


Na staništima najlošije bonitete — a ovamo svraća baš najviše svoju pažnju —
nastaju prvoklasne mješovite sastojine, iz kojih diše njegov duh, iz kojih se odražava
sva ona ljubav i mar, kojom je on sabirao, radio, sijao sjeme ii uzgajao biljčice.
Ta se ljubav gotovo osjeća, ona se upravo vidi, i gotovo da se nameće svakome, koji
prolazi tim danas već i do 30 godina starim sastojinama. One su živi spomenik cjelokupnog
njegovog djelovanja na području našega šumarstva. One su zvane, da svima
onima, koji su odredjeni da na polju šumarstva stvaraju i rade, dokažu što li sve na
polju šumskoga gospodarstva može stvoriti prava ljubav za šumu ,i iskreno pregnuće.
Nepodcjenjujući važnosti hrasta, on se ipak ne da zavesti uzgojem č:stih hrastika. Držeći
hrast najvrijednijim, on mu daje tek glavnu ulogu, koju će on da izvrši tek u posljednjem
perijodu svoje ophodnje. On usvaja pr.;ncip mješanih sastojina. On uvodi u
bukove sastojine hrast u hrastove bukvu, a u oboje crnogoricu (omoriku, jelu. bor)
i pokušava sa arišem. Jeli i omoriki namjenjuje parcijalno ulogu same bukve, ali
samo kao utrešene vrsti. Time uvodi u ove krajeve do pred 30 godina ovdje još nepoznate
vrsti drveta. Naročitu pažnju pobudjuju njegove mješane sastojine hrasta sa crnim
borom na terenima, gdje se pojavljuje krš.


Uvidjajući uzgojne teškoće, koje nastaju divljanjem tla, on jednako uvažava i


tehnički, i finansijski momenat u pitanju eksploatacionih i uzgojnih investicija, te
-uvadja čistu sječu u planinskom terenu. On tu čistu sječu omogućuje time što provodi
podsadujama starih još stojećih šuma — i po nekoliko godina unaprijed — tako, da
je u času sječe stare šume, na istome staništu već osigurana mlada sastojina. Tako
preostaje samo još čišćenje sječina i njihovo kompletiranje na mjestima, na kojima iz
bilo kojih razloga kultura uspjela nije.


Po naravi svojoj tih i miran živio je on samo i u prvom redu samo, za »svoju«
šumu. I baš ta »njegova« šuma danas i jeste najrječitiji dokaz njegovih vrlina i njegove
sposobnosti.


Ljubezan u saobraćaju sa svima bez razlike, stekao si je veliki krug prijatelja
i poštovalaea. . kako je bio čovjek opće visoke kulture i velikog općeg obrazovanja,
znao je steći toliko povjerenje svojih sugradjana i znanaca, da je često bio zvan da
bude predsjednikom ili odbornikom raznih humanih i kulturnih društava i institucija
u samome mjestu i van njega. Tako je u nizu godina pored ostaloga bio: Predsjednikom
društva gospodarskih i šumarskih činovnika Kraljevine SHS. u Osijeku; Predsjednikom
Našiičke štedionice d. d. u Našicama; Predsjednikom Hrvatske čitaonice u
Našicama; a naročite zasluge stekao si je kao odbornik a kasnije i kao Predsjednik
Zadruge za regulaciju potoka Karašice i Vučice te njihovih pritoka u Donjemu Milioljcu.


318