DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1927 str. 43 <-- 43 --> PDF |
´ MILAN KNEŽEVIĆ: ZA UNAPREDJIVANJE LOVARSTVA BOSNE I HERCEGOVINE B B ivša zemaljska vlada u Sarajevu, proglašujući godine 1893. današnji zakon o lovu, oglasila je na osnovu čl. 16. toga zakona 5 velikih šumskih kompleksa kao rezervisan a državna lovišta (br an j e v ine). God. 1897. dodala je ovima još i šesto ogromno lovište u jugozapadnom dijelu Bosne. Sva su ova lovišta imala ukupnu površinu od 251.332 ha. Ovaj postupak motivisan je iime, da su lovišta odredjena za uzgoj divljači, pa je prema tome u njima i lovljenje zabranjeno. Ova je lovišta lijepo pobliže opisao u svojoj knjizi »Das Weidwerk im B. u. li.« Fr. B. Laska, pa čitalac u toj knjizi može naći prilično vijernu sliku tadanjih prilika u njima. Tokom vremena i izmjenom općih prilika u zemlji nastale su silne promjene i u ovoj privrednoj grani. Ratne i poratne strahote nisu poštedile ni najljepša i najbogatija lovišta. Pored toga u razdoblju od posljednjih 30 godina velikom eksploatacijom, mnogim krčevinama i silnim šumskim požarima izmijenili su mnogi veliki šumski kompleksi u ovim lovištima svoje lice. To nije moglo ostati bez upliva na uzgoj i napredak divljači. Gdje su se negda prostirale poznate bosanske prašume, prohodne samo za domaćeg čovjeka, danas se vide prostrane i nepregledne goleti. Od ovih velikih površina tek je jedan dio pomladjen. Na pošumljenim površinama nalazi divljač pored obilne hrane i sigurno zaklonište pa se tamo stalno zadržaje. Ogoljelih i opustošenih površina mora po prirodnom nagonu da se kloni. Na nekim mjesiima su sastojine u iolikoj mjeri prorijedjene i pašom oštećene, da divljač ni ovdje nema ni mira ni zakloništa ni hrane. Dakle na ovim površinama, koje su požarom ili nerazboritim krčenjem opustošene, a takovih je mnogo, dolazi opstanak divljači u pitanje. K ovomu svemu dolazi još i znatan prirast pučanstva, a naročito naseobina u blizini šuma kao i po samim šumama i alpinskim pašnjacima, zatim porast stoke ie proširenje pašnjaka. Sve ovo igra vrlo odlučnu ulogu u lovarsivu, pa s iime treba na prvom mjestu računati. U svoje vrijeme uzeti su za rezervisana lovišta veliki nenapučeni i najromantičniji krajevi, a da ni spočetka ni kasnije nisu činjeni pokušaji da se gajenje lova dovede u sklad sa šumskim gospodarenjem. U pogledu uzgoja divljači dolaze u obzir u svima branjevinama po visokim šumama kao glavne vrsti: srne, divokoze i sve tri vrste šumskih koka, u lovištima po šikarama i poljima zečevi, trčke, brdske jarebice (kamenjarke), a u Posavini fazani. 369 |