DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1927 str. 45 <-- 45 --> PDF |
nja sam, da bi trebalo paralelno ovoj plemenitoj teškoj zadaći dodati i uzgoj plemenite divljači, a naročito nježne i bezazlene srne, kojoj je opstanak ugrožen, i jelena, za koji uzgoj ima idealnih revira. U Kozari (Šumska uprava Dos. Dubica) od nazad 3 godine počeli su se iz slavonskih lovišta sami od sebe naseljavati jeleni. To je jasan znak, da im stojbina i prilike odgovaraju. Uzme li se u obzir, da u Bosni imamo daleko podesnijih i boljih predjela za jelenja lovišta nego što je Kozara, isključena je svaika sumnja, da se ne bi dali jeleni naseliti i kod nas udomiti. Polazeći sa ovoga gledišta trebalo bi na prvom mjestu ispitat i postojeća lovišia, pa obzirom na položaj, površinu, na okolinu i opću ekonomiju, kao i na nadzor i čuvanje, bez koga se ne može uspjeh niti zamisliti, arondirati a eventualno nepodesne površine zamijeniti savremenima. Sve to iz razloga što su ta lovišta kao rasplodišia divljači danas potrebnija nego ikada. Ujedno bi se i prihodi od ove privredne grane mogli povisiti i na onim kompleksima, gdje se to od drvnih produkata ne može očekivati. Sa malo truda i dobre volje a bez znatnih izdataka dala bi se i u ovakovim krajevima odgojiti divljač, od koje bi država na taksama za lovne karte i strijeljanje mogla ubirati znatne svote, a narod bi našao lijepe zarade. Branjevine Plasa-Diva Grabovica (11.), Prenj (III.) i Sijeračke Stijene (IX.) spadaju već danas u lovišta ove vrste. Zahvaljujući nepristupačnom i krševitom terenu i intenzivnijem čuvanju lovišta sačuvale su se u Plaši, Divoj Grabovici i Prenju divokoze u lijepom broju, iako su i ova lovišta u prvim danima ujedinjenja i slobode poharana od svjesnih i nesvjesnih individua. Danas se ova lovišta mogu mirne duše ubrojati medju vrlo dobra, jer u njima brojimo oko 1500 komada divokoza. Sijeračke Stijene su manji kompleksi vrletna i kršovita terena, isključivo divokozje lovište, koje je iza rata mnogo stradalo, a stajalo je pod lošim nadzorom, pa prema tome u njemu još i danas harače zvjerokradice, uslijed čega broj divokoza tamo opada. Pridodamo li k ovome još najvažniju okolnost, da eksploatacijom biva svakim danom šume manje i da s time u vezi opadaju državni prihodi, koji u ovim krajevima igraju važnu ulogu, te da zavedeni način sječa ne pruža jamstva za potrajne i stalne prihode, morat će Šumska Uprava tražiti na drugoj strani naknadu prihodima, koji će presahnuti, kad zrelih drvnih masa nestane. Ta bi se dobrim dijelom mogla naći u prihodima od lova iz državnih branjevina. Za uspjeh ovoga predloga jamči kvaliteta divljači, koja kod nas živi i može da se vrlo lako goji, jer tome odgovaraju svi prirodni uslovi, nadalje današnji lagan pristup u sva lovišia, a i neobične krasote svih krajeva. Ovi momenti jasno govore što nam i prošlost ovih lovišta poivrdjuje — da će opet odlični strani ljudi potražiti naša lovišta, ie da će nam pored izdašnih suma ostaviti u narodu i lijepe primjere modernoga lovstva kuliurnih zemalja. Osobitu pažnju privlači pitanje čuvanja i uzgoja divljači te poštivanje zakona i strogoga vršenja postojećih propisa, a da se napose ne osvrnem na sve okolnosti. Opradano je mišljenje, da su prostrana lovišta pod lošim nadzorom ili sasvim bez nadzora samo jedna neprilika. Ovu tvrdnju potkrepljuje 371 |