DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Rijeka-Delnice-Karlovac (gradjena god. 1805. do 1809.), te napokon Karlova cesta (Karolina) Rijeka-Ravna gora-Karlovac (gradjena godine 1732.). One kako u prošlosti tako i danas podržavaju vezu izmedju mora i unutrašnjosti, naročito u trgovačkom pogledu, pa su razumljivo uticale na razvitak šumsko-goepodarskih prilika Gorskoga Kotara. Gospodarenje je oduvijek sa ovim šumama imalo prebiran značaj, t. j . gospodarenje sječom na malim razasutim površinama. Uslijed toga nije se ovdje nikako mogla ustaliti velika šumska industrija, pa su danas sva preduzeća šumske privrede u rukama malog domaćeg čovjeka. Nema tu velikog, stranog kapitala, već sama mala domaća industrija, koja, prilagodiv se prilikama, do posljednjeg ivera izradjuje i unovčuje kupljenu sirovinu. Napokon svoju vezu sa šumom manifestuje Goranin i svojom dušom. U našem narodu općenito šuma nema velike vrijednosti. Ona je »božja i svačija«, — »ima je kao i kamena«, poznata je opća karakteristika toga podcjenjivanja šume. Za Goranina to ne vrijedi. On je svjestan, da mu šuma pruža kontinuiranu zaradu, da je ona u-slov njegove egzistencije. On ljubi šumu, njeguje je i pazi. Za vrijeme moje prakse nijesam doživio nijedne oveće šumske štete. b) Gornje Primorje odnosno t. zv. Grobniština i Kastavština je tipična kraška formacija. Izuzev nekoliko plodnijih kraških polja (Grobničko) te riječnih uvala (Rječina) pa tu i tamo razasutih sitnih ponikava sa ono malo »terrae rossae« odaje ovaj kraj1 veličanstvenu ali ujedno groznu sliku pustog i mrtvog krša. Tu se i na najmanjem prostoru očituju gotovo svi fenomeni krasa: škrape, ponikve, špilje, bezdani te strme krševite vrleti, koje sa ono malo kržljavog mediteranskog rašća izmjenjuju sliku terena. Ako još k tome ubrojimo i klimatske nepogode (preobilje ekvinokcijalnih oborina, dugotrajna ljetna suša, bura), onda izilazi jasno, da su ekonomske prilike ovoga kraja bjednije no gotovo igdje. S kojegod strane posmatramo život ovdješnjeg pučanstva, on se ukazuje jadan i siromašan. Pošto poljski produkti, koji su inače radi klimatski zgodnog položaja (Lauretum) mnogobrojni, ni izdaleka ne mogu ni uz najracionalnije gazdinstvo podmiriti najnužnije potrebe, hvata se svijet -stočarstva i to nažalost timarenja najjeftinije stoke t. j . koze, koja uništava i ono malo zelenila, što mijenja nijanse sivoga krša. Ali kako koza ne podiže ničiju ekonomiju, nego je uništava, okrenula je ona i ovdje od zla na gore, i uništila sve, što se uništiti dalo. A sve to zajedno urodilo je time, da se ovaj svijet bacio na fabrički rad odlazeći što na Rijeku (Fiume) a što u Ameriku. Rijeka je kao lučki i fabrički grad vršila do najnovijeg doba važnu funkciju u prehrani susjednog pučanstva. Ona je apsorbirala razmjerno veliki radnički kadar raznih zanatlija i profesij-onalista, pa je time donekle zaustavljala kobnu emigraciju najzdravijeg elementa u prekomorske krajeve. A djelovala je na gospodarske prilike ovog kraja i indirektno, jer je njezin trg gutao velike količine poljskih i stočarskih produkata tako, da je u okolici svako pa i vrlo malo gazdinstvo bilo rentabilno. Neprirodna je granica otcijepila grad Rijeku od matere zemlje, pa je i njoj i njezinoj okolici zadala smrtni udarac. Susjedni Sušak ne može nigda preuzeti njezinu ulogu. On je premalen a od kastavekog kraja i udaljen. Dokle grobnička naselja još uvijek životare sa sušačkim prometom (jer su bliže), dotle se Kastavština, ostavši osamljena te sa svih strana sapeta državnom granicom, 412 |