DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 19 <-- 19 --> PDF |
rani i kasni mrazevi i magle, g) obilje ekvinokeijskih oborina, i h) maleni uzdužni tlak. U šumskom bi uzgojnom pogledu činilo ovo područje prelaz iz Fagetuma u Picetum, jer sadrži osebujnosti i jednog i drugog klimatskog pojasa. Zima je dugačka i snježna, nastupa redovno početkom decembra i traje do konca aprila. Temperatura4) za 5 zimskih mjeseci iznaša prosječno +1°. za niže položaje (popr. 800 met.), dok će u bregovima bez sumnje biti znatno niža. Debljina snježnog pokrova iznaša prosječno 2 metra, te redovno traje čitavu zimu pa je stoga rijetka pojava golomrazice. Proljeće nastupa kasno i to dugačkim kišama, koje su u Gorskom Kotaru više kontinuirane dok su u primorskim visočinama redovno prekidni i nagli pljusci. Mrazevi su i magle vrlo česte, te dosižu i konac juna. Mrazevi se javljaju najviše po visokim kotlinama tvoreći iz njih tipična mrazišta, naročito u primorskom dijelu vlastelinstva. Magle su češće u Gorskom Kotaru nego u Primorju, a zahvataju poglavito uvale (dolina Kupe) i niže položaje. Što vrijedi za proljeće vrijedi u glavnom i za jesen. Jesen je mnogo kraća nego proljeće, a nastupa ranim mrazevima već redovno oko polovice septembra. Ljeto je vrlo kratko. Njegovo se trajanje može računati od polovine juna do polovine septembra. Karakterisano je ugodnom toplinom, hladnim noćima te obilnim rosama. Prosječna mu ie temperatura za niže položaje +15°C, — a za visove +10° C. Nagle vremenske promjene nastupaju u svako godišnje doba, no najčešće su u proljeće i jesen. Redovno svaka vremenska promjena počinje žestokim miješanjem vjetrova, pljuskom, a nerijetko solikom i gradom. Ovi su pojavi mnogo češći u primorskom dijelu posjeda nego u Gorskom Kotaru. Ovamo spada i najjače djelovanje vladajućih vjetrova, o kojima će biti riječ kasnije. Vegetaciona perioda traje za visine do 800 metara 6 mjeseci, a preko 800 metara 5 mjeseci. Termohora se kreće u prvom slučaju od 11°—17°C, a u drugom 10°—14°C. Srednja godišnja temperatura iznosi za uvale (do 800 met.) 6°—8°C, a za visočine oko 3°—5°C. Srednji tlak uzduha iznaša za Lokve 700 m/m. Sto se tiče oborina, računa se, da godišnje dolazi 170 kišnih dana (Kučera). Vieina im iznaša za uvale i doline 2500 m/m, dok se za bregove, napoee za primorske visočine, računa preko 3000 m/m. Ovi visoki brojevi nesumnjivo rezultiraju iz velike množine uzdušne vlage, koja je ovom klimatu svojstvena. Kod posmatranja prilika strujanja uzduha i njegovog uticaja na vegetaciju razlikujemo: A) Pojas dominirajućeg južnjaka (Gorski Kotar) i B) Pojas dominirajuće bure (Primorsko vieočje). Južnjak (jugo, scirocco) je sparan i vlažan jugozapadnjak. Običan je u svako doba godine, no najčešći je zimi. Dok se u primorskim krajevima jedva oejeća, dotle u Gorskom Kotaru dosegne snagu od 50 km na sat. Računa se da njegov nastup digne temperaturu za poprečno 5° C. Cesto zna dosegnuti jakost vihora, a tad je vrlo opasan, ali to biva rijetko. Važnost je njegova za šumsko uzgojne prilike ovog kraja u tome, što on donosi kišu i umanjuje snagu mrazeva. Zla mu je strana ta, što naročito kao vihar prouzrokuje vjetrolome, izvale i druga slična ošte 4) Svi su meteorološki podaci za ove krajeve uzeti iz radnja poznatog bečkog meteorologa prof. Dra. J. Hanna, — te po piscu isporedjeni sa vlastitim opažanjima. 417 |