DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ćenja. Osim toga on je nosilac velikog obilja vlage odnosno kiše, pa je osobito u doba ekvinokcija primaran uzročnik poplava, bujica a i opuzina. Područje vladajućeg juga obasiže u cijelosti gospoštiju Brod. Južna mu je granica pravac Veliki Risnjak-Bitoraj (kod Fužina). B u r a (bora, grego-levante) je suh i hladan sjeveroistočnjak, poznati vjetar jadranskih obala. Njezino se područje nastavlja na spomenutu granicu juga i pruža prema morskoj obali. Predominantna je u primorskom dijelu vlastelinstva, gdje je njezino djelovanje najsnažnije u čitavom Gornjem Primorju. Duva na mahove (refoli), a ti su tako snažni, da se računa brzina vjetra poprečno 120 km na sat. Njezin je upliv na vegetaciju dobro poznat, pa se na primorskom dijelu vlastelinstva u svakoj sastojim mogu opažati posljedice njezine djelatnosti (zakrivljenost debla, deformacija krošnje, ekscentricitet debla itd.). Bura redovno nebo razvedri, ali vrlo cesto, naročito u proljeće, donosi nagle pljuske i grad, pa je tako štetna i za poljske usjeve. Njezino isušivanje tla ne dolazi za vlasteosike šume toliko u obzir zbog silnih oborina, koje u primorskom visočju prevladavaju. Gleđom na uplive atmosferilija, spomena je vrijedan snijeg i magla. Snijeg prouzrokuje u Gorskom Kotaru najčešće snjegolome i to isključivo u smrekovim kulturama bez obzira na visinske regije ekspozicije. U primorskim planinama prouzrokuje snijeg krivljenje debla, što je redovna pojava kod bukovih sastojina na visokim pristrancima (juž. strana Vel. Risnjaka). Upliv se magle osjeća u cijelom vlastelinstvu, ali je ograničen na uske doline i kotline. Očituje se u pojavljivanju bujne mahovine na deblu (bukva) i na krošnji (jela). Ova je potonja pojava u mnogo navrata tako snažna, da čini uzgoj jele u nekim uvalama gotovo nemogućim. Jelovo stablo uplivom magle odnosno uslijed iste porasle mahohovine gubi snagu transpiriranja, pa je posljedica toga vrlo mali prirast kako u debljinu tako u visinu. Nije rijedak slučaj, da se stablo i posuši. Ova je pojava to jača, što su spomenute depresije veće nadmorske visine. S as t o j i n e U vlasteoiskim šumama tvore sastojine pretežno jela i bukva. One tvore dijelom čiste a dijelom mješovite sastojine. Čiste jelove sastojine dolaze u nižim NO nagnutim uvalama, dok pristranke čine mješovite s bukvom. U najvišim položajima prevladava čista bukva, pa s njom i završuje i vegetacija (Risnjak). Kako su ove dvije vrste uzgojno srodne, to je uzgoj njihov u mješovitim sastojinama osobito povoljan. Nu pošto je Gorski Kotar područje daleko jače relativne uzdušne vlage a i mnogo niže od primorskih šuma, to je tu uzgojno jela jača od bukve, dok je u Primorju opet bukva uzgojno jača od jele. Ovo je interesantna pojava već radi toga, što su primorske planine daleko škrapovitije od onih u Gorskom Kotaru, pa bi se očekivala jela kao uzgojno jača vrsta. Medjutim protivno, ona se tu spustila samo na najniže položaje, gdje su žestoki mrazevi sasvim dotukli bukvu. Prema tome izilazi. da je ovdje više prevladao momenat vazdušne vlage nego stanišne prilike. Koliku je pak ulogu u tom pogledu vršilo zahvatanje čovjeka, bit će riječ u drugom dijelu ove radnje. Jel a (Abies pectinata) je glavna vrsta, s kojom se u vlastelinstvu gospodari. Prosječno se uspinje do 1200 m. visine i to na NO ekspozicijama više, a na 6W niže. U mlađoj dobi nije rijetka pojava »zastarče 418 |