DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 22 <-- 22 --> PDF |
istiskuju jelu i bukvu. Kako dolazi u maloj množini, a osim toga je i slabije jedrine, to se gledom na upotrebu ne luči od jele. Vještački je podignuta smreka što unašanjem sadnica u stare jelove, a što u stare bukove sastojine. Uzgoj je uspio djelomično samo u prvom slučaju, naime u jelovim šumama, gdje već danas ima vrlo lijepih kultura (NO podnožje Dergomlja i N strana Javorove kose), dok je uzgoj u bukovim šumama potpuno neuspio (Primorje). Tome je nesumnjivo uzrok prejaka zasjena bukovog stabalja a donekle i nedostatak relativne uzdušne vlage. Svjedoči to i činjenica, da visina tih sadjenih smreka u bukovim šumama dosiže visinu jedva kojih 0.5—1 met., dok onih u jelovim šumama dosiže do 8—10 met., makar da su u isto vrijeme sadjene (1890.—1892.). U ovom kraju trpi smreka u prvom redu od snijega, naročito ondje, gdje nema potpuna obrasta (Javorova kosa), a u drugom redu od vjetra (izvale). Ova su oštećivanja tako velika, da je uopće napuštena misao vještačkog uzgajanja smreke u ovom vlastelinstvu. Javo r (Acer pseudoplatanus) dolazi stablimično u višim položajima u oba područja vlastelinstva. Obzirom na njegovu rasijanost kao i s razloga, što mu je stablo ponačešće šuplje i vitopero, ne luči se danas gledom na uporabu od bukve (gorivo i ugljen). Oštećenja uslijed atmosferilija su neznatna, a tako i od insekata. Nešto su češće infekcije (Rhytisma). Javor se rebraš pojavljuje danas dosta rijetko i to u nižim uvalama i udolicama. Negda je bio dosta čest, pa se dapače i iskorištavao u pravcu izradbe glazbila. Naročito se u tu svrhu izvozilo javorovo drvo iz Gorskog Kotara u Češku i Francusku. No danas, nakon što su se ove zalihe iscrpile, ima ova grana šumske privrede samo istorijsku važnost. Rasijano dolaze i to bez većeg značenja: Jase n crn i (Fraxinus ornus) na južnim sunčanim pristrancima (Brod na Kupi, Primorje), hras t kitnja k (Quercus sessiliilora) na istočnom nižem dijelu posjeda (Brod Moravice), brijes t gorsk i (Ulmus montana) na visovima, rijetko, rasijano, gra b crn i (Ostrya carpinifolia) u nižim krševitim mjestima (Brod na Kupi) i napokon tis a (Taxus baecata) vrlo rijetko na pristrancima planina. Općeniti pogled na sastojineke prilike ovoga posjeda pruža već sam fakat, da se tu radi o pretežno prebirniim šumama. Tu se ispoljuju sve njihove mane (mali visinski prirast, opasnost od požara, zasjenjivanje pomlatka, težak nadzor) i prednosti (povoljan upliv svjetla, zaštita tla, pomanjkanje opuzina i bujica itd.). Sklop, koji se traži od jednodobniih sastojina, ovdje uopće manjka. Obraet je općenito dobar, a raste od viših prema nižim položajima. Prosječno se kreće u granicama 1—0.8. Progale dolaze jedino prema granici šuma i u područjima čestih mrazeva. U dolinama, gdje prevladava položito glineno tlo i zavjetrina, poprimaju sastojine više jednodobni oblik sa potpunim sklopom. No i s ovim se sastojinama gospodari prebirno vadeći samo kržljava, bolesna, nadrasla i potištena stabla. ( S vršit će se.) Les forets et les économies forestieres privées. Une description, détaillée ´|đes forets et de l´économie de la grande propriété Tlmrn-Taxis en Yougoslavie. Rédaction 420 |