DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Ing. STJEPAN FRANČIŠKOV1Ć:


ŠUME I ŠUMARSTVO VLASTELINSTVA THURN
TAXIS U ZAPADNOJ HRVATSKOJ


(Nastavak.)


P
P
rema objektivnom je sudu naših najodličnijih stručnjaka .gospodarenje
ovog posjeda najbolje i najnaprednije u cijeloj Kraljevini.
Nije moje, da argumentiram njihova mišljenja, jer mi za to
nedostaje deltaljno poznavanje ostalih šumskih gazdinstva u
otadžbini, a opet bih se tim udaljio od svoga temata. A ni obim
teze ne dopušta mi, da detaljno analizujem, kako se je pojedina šumarska
doktrina primijenila u praksu. Moja je namjera, da obzirom na nacionalno-
ekonoimsfou ulogu ovih šuma istaknem najvažnije grane njihovog gospodarstva
i da izložim svoje- poglede i sud izgradjen na osnovi sopstvenih
opažanja i iskustava.


Cjelokupni je posjed podijeljen u sedam (zapravo osam) šumskih
uprava. U gospoštiji Brod nalaze se slijedeće šumske uprave: Brod n/K.,
Skrad, Delnice, Ornilug, Lokve i Zalesina,. Primorski pak dio posjeda
čini šumska uprava Grobnik, koja zapravo obuhvata dvije šumarije: Platak
i Suho (Klana). Površina svake šumarije dosiže notrmakiiu površinu
za intenzivno gospodarenje.5) Centralnu upravu cijeioig vlastelinstva,
vrši Šumski i Dohodarstveni ured u Lokvama.6) Temelj organizacije
uprave čini šumarnički sistem, koji je, kako je poznato, zaveden u svim
privatnim šumskim velikim posjedima.


I. U r e d j e n j e šiumskog gospodarsftv a.
Uredjivanjem se šuma započelo neišto prije početka ovog stoljeća.
Kako se iz svih elaborata vidi, stajao je talksator pod uplivom Presslerove
nauke o postignuću najveće zemljišne rente. Ovo nastrojenje provejava,
i drugim granama gospodarenja: u tendenciji uzgoja, najunosnije
vrste (smreka) i u radikalnom vadjenju manje unosnih vrsta (bukva).
Na bazi je ove nauke ustanovljena i ophodnja, a i sva istraživanja prirasta.
Da ova punkftalna aplikacija; Preselerove nauke na ovdjesnje prilike
nije bila uvijek sretne ruke, pokazali su pozniji rezultati (neuspjesi
forsiranja, vještačkog uzgoja smreke, smetnje kod naravnog pomladjenja
jele uslijed nedostatka listinca uzrokovanog vadjenjem bukve itd.).


5) Vidi prilog: Izvadak iz uredjajnih elaborata velike revizije na str.
") Početkom god. 1927. preseljen je Centralni Ured odlukom Vrhovne Komore
Domena u Delnice.


463