DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Koju i kakvu agrarnu reformu možemo provesti ha Kršu?


U krajevima, gdje postoji veliki poljoprivredni posjed, podmiruje
agrarna reforma siromašne zemljoradnike diobom poljoprivrednog zemljišta
velikog posjeda. Na kršu provadjanje agrarne reforme u ovom smislu
i ne dolazi u obzir. Jedini način, kako da se uveća posjed
zemljoradnika na Kršu jest diioba Krša, t. j. da
se iizvjesne površine od piplštinskog i državnog Krša
dadu zemljoradniku u njegovo vlasništvo, u cilju,
da individualni vlasnik razvije nasvojoj zemlji svu
svoju snagu u pravcu uvećanja prihoda, a s time i u
pravcu uvećanja vrijednost i. Ovo pitanje nije još svuda na
Kršu niti pokretano. Sigurno iz razloga, što u najširim masama nije
ni dozrela misao, da je akcija oko podizanja krša daleko šira i značajnija
od pitanja vještačkog pošumljavanja.


Za Krš Hercegovački javlja se misao o diobi- gologa Krša u godini
1923. Direkcija Suma u Sarajevu saziva dne 11. jula 1923. g. kolegijalnu
sjednicu šumarskih stručnjaka »glede obnove akcije pošumljavanja
Krša u Hercegovini«. Zapisnik te sjednice bio je
slijedeći:


ZAPISNIK1)


sastavljen dne 11. jula 1923. god. kod Direkcije Šuma u Sarajevu.


Prisutni potpisani.


PKEDMET:


jest po naredjenju Ministarstva Suma i Rudnika u Beogradu od 12. juna 1923. Br.


17.142 kolegijalna sjednica šumarskih stručnjaka glede obnove akcije pošumljavanja
krša u Hercegovini.
Potpisani su mišljenja, da bi se pošumljenje krša u Hercegovini prevelo na taj
način, da se ovaj krš, koji je vlasništvo državnog erara, razdijeli postepeno i to1 u
površini od jedan do najviše dva Ha, već prema terenskim prilikama itd. svakoj
pojedinoj familiji.


Na ovaj način drže potpisani da se prepusti pošumljdnje privatnoj inicijativi i
da se na taj način privatnici zainteresuju i u njima iz vlastitog interesa pobudi volja
za$ ovu akciju, kojim bi načinom, po mišljenju potpisanih, bio osiguran uspjeh ove
akcije.


Spočetka bi bili ovi dijelovi krša (svakodnevnih ispaša) svakoj pojedinoj familiji
dati u zakup na deset godina pod izvjesnim uslovima1, koji bi sadržavali prava i obveze
za dotičnoga i koji bi uslovi bili sastavljeni u formi jednog zakupnog ugovora.
Taj ugovor sadržavao bi naročitu odredbu, da je dotični dužan podijeljeni mu krš pošumiti
u roku od 10 godina; ako ovaj uslov ispuni da će mu se prenijeti u gruntovno
vlasništvo. Da se postigne što bolji uspjeh i da se pobudi što bolji interes za ovu
akciju kod svih težaka bilo bi opravdano, da kod razdiobe krša učestvuju svi težaci
bez razlike i bez obzira, da li već imaju svojih privatnih gajeva u većoj i manjoj
površini.


Država sa svoje strane trebala bi:


1. da oprosti težaka od plaćanja poreza za vrijeme pošumljavanja;
2. da u centrumu svakoga sreza osnuje šumski vrt, u kojem bi se odgajale presadnice
i besplatno dijelile, a takodjer i potrebno sjeme;
*) Prepie originalnog zapisnika. — Pisac.


456