DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 16     <-- 16 -->        PDF

vlastelinstva imade udio u općoj, slavnoj ali krvavoj i tužnoj prošlosti
našega naroda.


Pređimo na glavni supstrat mojega temata, ulogu ovog posjeda
u ekonomiji domaćeg žiteljstva. Naglasio sam već, da svako gospodarenje
sa šumama, makar koliko su one u svojim velikim površinama i
privatna svojina, mora imati opći nacijonalno ekonomski karakter. Tokom
ovog kratkog prikaza provejava ta značajka ovih šuma na više
mjesta. Kušajmo je malo promotriti.


Poznato je, da narod ovih krajeva čuva ištedi šumu. Nema
tu veliki šteta, požareva, iveranja i t. d. Seljak ne ugrožava šumu,
on je dapače štiti. Ovo nastrojenje nije kratkog vijeka, već ono broji
decenije. Pita se, koji su momenti uplivisali na psihozu ovdjašnjeg naroda,
da on prema šumi zauzme sasvim drugi stav, nego njegovi susjedi
iz područja državnih šuma. Zabluda je, kad se tvrđi, da ovdješnje
stanovništvo stoji u prosvjetnom, socijalnom i ekonomskom pogledu
daleko iznad stanovništva ostalih krajeva države. Ako šuma i jest
glavno vrelo privrede, ne slijedi, da se ona po logici neukog čovjeka
ima štediti u svom temeljnom kapitalu za buduće generacije.


Naš narod, iako nije baš golubinje ćudi, nerado posiže protupravno
za onim, što može uz mali trud zakonitim putem postići. Moramo
se zaustaviti na činjenici, da je seljak iz vlasteoskih šuma Thurn´
Taxis oduvijek mogao namiriti svoje potrebe u svako doba i uz povoljnije
uvjete (brže, jeftinije i sigurnije) nego iz državnih, a dapače i
svojih komunalnih šuma12). Seljak u pravo vrijeme i potpuno namiren
u svojoj potrebi ne osjeća nužde, da protuzakonito zahvata u šumu i
da bude njezin zatornik. Zbog toga su u ovim krajevima šumske štete
sasvim nepoznate, a koje se — priznati se mora — često počinjaju iz
nužde. Ovamo valja ubrojiti sve šumske poslove, u kojima je seljak
našao zaradu. I ne samo to, nego je tijekom dugog vremena uvidio naš
svijet, da se svi šumski radovi vrše u svrhu, da se uzgoji ljepši i bolji
materijal, kojega će iskorištavanje njemu nositi najveći dio zarade.
Ovdašnji je seljak n svoje oči vidio odlične rezultate racionalnog´
šumskog gospodarstva. On nalazi zaradu kod gradnje i popravaka
šumskih prometala i građevnih objekata, koji će opet ponajviše samo.
njemu olakšavati saobraćaj i poslovanje. On je uvidio, da mu te šume;
ne će oduzeti nikakva firma ni koncesija, već će ih iskorištavati on
sam. Ove se činjenice, s koje god ih strane promatramo, ukazuju kao
djela vlasteoske šumske uprave.


Ako bi se moglo posumnjati, da ovo pedesetgodišnje djelovanje
šumoposjeđnika nije vođeno altruizmom, to valja imati u vidu, da kao
nacijonaini ekonomi moramo posmatratine intencije nego djela. Samo
tom djelovanju moramo pripisati razvoj svijesti i nastrojenja ovog na:
roda naprama šumi i šumarstvu. Tako se ono dade jedino i protumačiti.
Svega toga u ostalim šumama ove države ne nalazimo.


Nadalje nas ovdje interesira stanje ovdješnje dry ne in-,đ
u s t r i je. Utvrdili smo, da se ono razmjerno ostalim krajevima đr:
žave nalazi na doličnoj visini, te da je sva u rukama malog domaćeg


u ) Brzina doznake, točnost u procjeni količine i kakvoće" traženog đrveta, povoljnije
cijene [ispoređi »Cijenik šumskih proizvoda kr. direkcije šuma u Zagreira (ôgrevno
drvo,´banovinske i kraške šumske uprave) za god! 1926.«, te>Cijenik za šumske : glavne;
i použitke« vlastelinstva, god. 1926.], način plaćanja i mogućnost" lakog rzvoza. ::" "


5ti