DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 17 <-- 17 --> PDF |
kapitala. To je nacionalno ekonomski plus, kojeg u drugim krajevima države u ovoj mjeri ne nalazimo. Nastaje pitanje, koji su uzroci, da se u ovim krajevima nije podigla velika a napose strana industrija. Staro je ekonomsko pravilo, da veliki obrt zatire mala preduzeća iste vrste. Svakako dakle mora postojati u razvoju šumsko-privrednih prilika upliv trećeg najbližeg faktora — šumoposjednika. U tom je pogledu izvršilo ovo vlastelinstvo jednu odličnu nacionalnu zadaću. Cijela je povijest šumske privrede ovoga kraja tijesno povezana o povijest ovoga posjeda. Početak je gotovo svakog šumskoprivrednog preduzeća obilježen direktnom pomoći vlasteoske uprave (osiguranje sirovine na manji ili veći niz godina), ili pak indirektnom (kreditiranje izvoza, visine plaćanja prema količini izvoza), a to se sve u potpunom obimu i danas provađa1*). Konačno rasijanost malih sječina (prebirno gospodarenje) i mnogostrana gravitacija šumskih prometala više konvenira malim lokalnim preduzećima, nego jednoj velikoj industriji, koja traži velike suvisle komplekse (a po tom i sječine) i gravitaciju prometala u jednom pravcu. Tu dakle leži glavni uzrok današnjeg stanja ovdješnje šumske privrede. To su stanje stvorile vlasteoske šume i njihova uprava. Ovakovu funkciju ostale šume naše države nijesu vršile. Ne smijemo mimoići ni aktivniradvlas te linstva na humanom i karitativnom polju. Ovamo ulaze redoviti (patronati) i vanredni izdaci (potpore u nezgodama, kod požareva i t. d.) u naturi (besplatna, građa) i u novcu. Ovi troškovi premašuju stotine hiljada dinara godišnje. Teško je ocijeniti ovaj rad. On je sitan i neprimjetljiv, te ne donosi sa sobom bučna priznanja. Pogotovo ne danas, kadno poratni poremećeni pojmovi reda, pravednosti i morala negiraju vrednote syakog djelovanja, koje ne pogoduje časovitom nastrojenju širokih masa. Tu je tragika našega vremena. U analizu se i ocjenu ove ekonomske uloge ne mogu upuštati, jer mi nije poznato, u kolikom je obimu vrše uprave ostalih šuma otadžbine, pa mi je upoređenje nemoguće. Ova tri momenta u glavnom karakterizuju važnost ovih šuma u gospodarskom životu ovdješnjeg naroda u toku posljednjih pet decenija. Nužno moramo zaključiti, da je ovo šumsko gospodarstvo oduvijek odlično vršilo .svoju zadaću, te da se je ono obzirom na ostale šume ove države najviše približilo svojoj pravoj svrsi. Ako bi se uopće u ovom pogledu mogao naći kakav prigovor radu vlasteoske uprave, to bismo eventualno mogli zastati na činjenici, da strukovno gospodarenje na ovom posjedu nije do u najnovije* doba bilo povjereno domaćim stručnjacima. I tako je povukla sudbina pisaca ovih redaka, da žalibože tek kao prvi domaći sin sarađuje u strukovnoj upravi ovog vlastelinstva. No unatoč toga, moram priznati, da je rad vlasteoske uprave, u kojoj su sudjelovali strani — napose njemački stručnjaci —, 13) Plaćanja se na vlastelinstvu vrše ne obročno nego prema količini izvoza. Uplaćena svota dosiže vrijednost samo onog dijela materijala u šumi, koji će kupac smjesta odvoziti. U slučaju opravdane finaneijetod nužde dozvoljen je kredit. — God. 1925. za vrijeme privredne krize oprošteno je odlukom Vrhovne uprave posjeda (27. IX. 1925. br. 897.) trgovcima 20 posto od đostalne cijene, t. j . snižena je od 128 dinara na 102 dinara. Prema tomu je u priloženom diagramu »Kretanje cijena« označena za god. 1925. postignu! a, a ne de facto i uplaćena cijena. ML |