DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 27 <-- 27 --> PDF |
PRAKTIČNO ŠUMARSTVO I NAUKA Još o gubaru. U uvjerenju, da je gubar najčešći i najveći neprijatelj naših hrastovih šuma, glavni uzrok katastrofalnom sušenju tih šuma, zagovaram borbu proti gubaru. Da> izazovem diskusiju o tome, sa entomološke strane, upotrebio sam zgodu ovogodišnjeg X. internacionalnog kongresa zoologa u Budapešti, u septembru ove godine, gdje sam održao predavanje pod naslovom: »Das massenhafte Eingehen der Eichen in Jugoslavien von entomologischer Seite betrachtet«. U diskusiji su sudjelovala četvorica entomologa i sva ee četvorica priključila mom stanovištu, da su gusjenice, osobito one gubara, glavni uzrok katastrofalnom sušenju naših hrastova. Generalni Direktor državne entomološke postaje u Budapešti, poznati stručnjak I. Jablonowski, potkrijepio je moje razlaganje primjerom iz Madžarske, a prof. Preli, poznati entomolog iz Tharandta, primjerom iz Njemačke. Držim, da je time moje gledište pojačano, pa se nadam, da je mojim detaljnim razlaganjem na drugom mjestu1) uspješno dokazano, da ni medljika, ni mednjača, kao ni tlo, a ni voda, ne mogu u nas biti satmi za se primarni, općeniti uzroci sušenja hrastovih šuma, nego tek sekundarni, ili lokalni. Ovogodišnja moja opažanja uvjerila su mi, da medljika, tek onda djeluje katastrofalno, ako dolazi odmah, kada izbija drugo lišće . Ako navali medljika kasnije, kada je drugo lišće ojačalo, neće se ovo ništa, ili samo djelomice osušiti, neće imati kobnih posljedica po stablo, kao ove godine, gdje je napadaj medljike zakasnio radi suše i vrućine. Sve ovo´ važne su činjenice. Ako su mogući mnogi razlozi, mora biti i obrana različita pa se lako stvara zabuna. Ako je pak samo jedan uzrok glavni, stvar je jednostavnija, obrana laglja, uspjeh mnogo vjerojatniji. Ako je glavni uzrok našem šumskom zlu gubar, kao što ja tvrdim, onda ima obrana, da se vodi proti tom gubaru. Zagovarao sam struganje legla gubarovih jajašaca kao najjednostavnije i najjeftinije sredstvo. Izvedeno je to posljednjih godina i kod nas na više mjesta sa uspjehom, ako je to obavljeno za vremena i valjano; naravno, da nije uspjelo ondje, gdje se obavilo površno ili djelomično ili prekasno. Tako je to bilo1 do1 prošle zime, kada se je desio sasvim neobičan slučaj, da su se uz tople jesenske i blage zimske dane gusjenice izvalile u oktobru, novembru, decembru, januaru. Tako se to moglo desiti sa ostruganim leglima, kod pokusa kolege prof. Dra. A. Petračića u Maksimiru2) a tako je to bilo, u koliko sam saznao, na dva mjesta i u šumi, dok je na drugim mjestima bilo struganje uspješno. Ne znamo´ kakova će biti ova zima, a žalosno iskustvo, da je uopće moguće, da se i iz ostruganiih legla jajašaca gubarovih, iza blage zime, izvale u proljeće gusjenice, nalaže nam dužnost, da si bolje osjeguramo uspjeh. Moramo upotrebiti jače, sigurnije, prokušano sredstvo, ako je i skuplje, a. to je, da se legla dobro premazu katranom. Ako 1) Gubar i sušenje naših hrastovih šuma. 1. Dodatak. Glasnik za. šumske pokuse. Zagreb. Knjiga 2. 1927. 2) Prof. Dr. A. Petračić: Struganje gubarovih legla ne koristi. Sum. List 1927. str. 422., 423. 525 |