DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 27 <-- 27 --> PDF |
PRAKTIČNO ŠUMARSTVO I NAUKA Još o gubaru. U uvjerenju, da je gubar najčešći i najveći neprijatelj naših hrastovih šuma, glavni uzrok katastrofalnom sušenju tih šuma, zagovaram borbu proti gubaru. Da> izazovem diskusiju o tome, sa entomološke strane, upotrebio sam zgodu ovogodišnjeg X. internacionalnog kongresa zoologa u Budapešti, u septembru ove godine, gdje sam održao predavanje pod naslovom: »Das massenhafte Eingehen der Eichen in Jugoslavien von entomologischer Seite betrachtet«. U diskusiji su sudjelovala četvorica entomologa i sva ee četvorica priključila mom stanovištu, da su gusjenice, osobito one gubara, glavni uzrok katastrofalnom sušenju naših hrastova. Generalni Direktor državne entomološke postaje u Budapešti, poznati stručnjak I. Jablonowski, potkrijepio je moje razlaganje primjerom iz Madžarske, a prof. Preli, poznati entomolog iz Tharandta, primjerom iz Njemačke. Držim, da je time moje gledište pojačano, pa se nadam, da je mojim detaljnim razlaganjem na drugom mjestu1) uspješno dokazano, da ni medljika, ni mednjača, kao ni tlo, a ni voda, ne mogu u nas biti satmi za se primarni, općeniti uzroci sušenja hrastovih šuma, nego tek sekundarni, ili lokalni. Ovogodišnja moja opažanja uvjerila su mi, da medljika, tek onda djeluje katastrofalno, ako dolazi odmah, kada izbija drugo lišće . Ako navali medljika kasnije, kada je drugo lišće ojačalo, neće se ovo ništa, ili samo djelomice osušiti, neće imati kobnih posljedica po stablo, kao ove godine, gdje je napadaj medljike zakasnio radi suše i vrućine. Sve ovo´ važne su činjenice. Ako su mogući mnogi razlozi, mora biti i obrana različita pa se lako stvara zabuna. Ako je pak samo jedan uzrok glavni, stvar je jednostavnija, obrana laglja, uspjeh mnogo vjerojatniji. Ako je glavni uzrok našem šumskom zlu gubar, kao što ja tvrdim, onda ima obrana, da se vodi proti tom gubaru. Zagovarao sam struganje legla gubarovih jajašaca kao najjednostavnije i najjeftinije sredstvo. Izvedeno je to posljednjih godina i kod nas na više mjesta sa uspjehom, ako je to obavljeno za vremena i valjano; naravno, da nije uspjelo ondje, gdje se obavilo površno ili djelomično ili prekasno. Tako je to bilo1 do1 prošle zime, kada se je desio sasvim neobičan slučaj, da su se uz tople jesenske i blage zimske dane gusjenice izvalile u oktobru, novembru, decembru, januaru. Tako se to moglo desiti sa ostruganim leglima, kod pokusa kolege prof. Dra. A. Petračića u Maksimiru2) a tako je to bilo, u koliko sam saznao, na dva mjesta i u šumi, dok je na drugim mjestima bilo struganje uspješno. Ne znamo´ kakova će biti ova zima, a žalosno iskustvo, da je uopće moguće, da se i iz ostruganiih legla jajašaca gubarovih, iza blage zime, izvale u proljeće gusjenice, nalaže nam dužnost, da si bolje osjeguramo uspjeh. Moramo upotrebiti jače, sigurnije, prokušano sredstvo, ako je i skuplje, a. to je, da se legla dobro premazu katranom. Ako 1) Gubar i sušenje naših hrastovih šuma. 1. Dodatak. Glasnik za. šumske pokuse. Zagreb. Knjiga 2. 1927. 2) Prof. Dr. A. Petračić: Struganje gubarovih legla ne koristi. Sum. List 1927. str. 422., 423. 525 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 28 <-- 28 --> PDF |
se kefica privežc na motku, može se to izvršiti do stanovite visine, jer znamo, da je obično velika većina tih legla smještena do 6 m visine. Paljenje legla bakljom zimi, kako se sa izvjesne strane preporučuje, ne čini mi se ni jeftinijim, ni boljim. Navala gubara srećom jenjava, uli se je pojavila posljednjih godina u šumama, gdje toga prije nije bilo pa valja stati na put dalnjem širenju za vremena. Dr. Aug. Langhofi´er Naučno putovanje. Nastavnik zagrebačkog šumarskog fakulteta i naš odlični sarađnik, gospodin Vladimi r Škorić , inženjer šumarstva i doktor filozofije, vratio se sa naučnog putovanja po Sjevero-američkim Ujedinjenim Državama, gdje .. probavio — o trošku američkom — godinu dana, studirajući fitopatologiju. Posto je gospodin dr. Škorić imao prilike da se upozna sa šumama i šumarstvom Sjeverne Amerike, zamolili smo ga da nam za nas list napiše jedan informativan prikaz. DRUŠTVENE VIJESTI Ideje i ljudi. Pod ovim naslovom, upravljen je g. uredniku Narodne Šume ovaj dopis: Gospodine urednice!! Učtivo Vas molim, da mi kao starom saradniku Narodne Šume ustupite nekoliko redaka. Vi dobro znate, da ja perhoresciram sve polemike, koje padaju van okvira načelnosti, koje su tendencijozne i lične, a hvatam se pera samo onda, kad treba braniti ideje. Ja ni ovaj put ne bi zloupotrebljavao strpljivost Vašu i Vaših čitalaca, da nije potrebno opet stati na branik ideja. Vaš stalni g. uvodničar u dva posljednja broja Narodne Šume dodirnuo je poznatu organizaciju Jugoslovensko Šumarsko- Udruženje i njegov organ Šumarski List. Pošto- ja nisam član uprave Udruženja, ne smatram se kompetentnim, da iznosim bilo kakova -objašnjavanja o radu Udruženja. Mene interesuju samo oni izvodi, kojima g. uvodničar pokušava da objasni moje pisanje u društvenom organu i pokušava da iskonstruiše posve neobične tendencije. Da bi Vaši čitaoci mogli vidjeti lice i naličje jedne te iste stvari, potrebno je kratko objašnjenje. Istina, nije moguće da se razbere da li se g. pisac hvatao pera kao novinar ili kao bivši tajnik Udruženja i urednik njegova organa ili kao- činovnik Ministarstva Šuma i Rudnika ili kao univerzitetski nastavnik šumarske politike. Jednako ne znam, da li je ono, što je napisano, zaista učinjeno »motu proprio« i iz ličnog osvjedočenja. Ali znam, da u tom emje-ru svatko — pa i ja sam — smijem da sudim onako, kako mi ee to čini najvjerovatnije. Uostalom za nas, koji poznajemo istoriju našeg Udruženja u posljednjih 6 godina i sve evolucije i faze, nije nikakva teškoća prozreti stvarnost. Mi, koji smo- stvarali današnje Šumarsko Udruženje i podizali na noge Šumarski List — a tu treba lojalno priznati i isaradnjii g. uvodničara — znamo vrlo dobro, da nas je u tom radu vodila misao vodilja: očuvati Udruženje i njegov organ od upliva vlasti a naročito očuvati punu slobodu kritike šumarskoga rada. Vi, gospodine urednice, znate vrlo dobro, odakle potreba ovoga traženja, jer ste i Vi bili svjedokom onog zaularivanja sa strane vlasti, koje je u bivšem Hrvatskom Šumarskom Društvu kočilo 6vaki slobodoumni rad. U prezidiju i upravi tadanjega društva sjedio je nemalo čitav zagrebački šumarski odsjek. Svi ostali bili su instrumenti za odobravanje. Vi ste, gospodine urednice, zajedno samnom bili medju onima, koji su kritikovali ovo ograničavanje slobode, pa ćete razumjeti zašto smo se mi osnivači jedinstvenog Udruženja borili za slobodu misli i kritike u novom Udruženju. Vi znate, da je baš Vaš liet u prvom po-četku pomagao ovu borbu. Ima čitav niz mojih članaka (»Misli vodilje naše šumarske politike«), kojima sam ja osvjetljavao pozitivnu i negativnu stranu naša 526 |