DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Cl. 133. ruši autoritet šumarskih i čuvarskih lica i čini od njih prostu igračku funkcionera općinskih vlasti. Lice, kojemu je povjerena uprava i čuvanje šuma poprima vid nemocnika, koji ne može ništa da uradi bez općinskih funkcionara. Rušenje autoriteta očituje se u tome, što je provođenje 51. 133. očito lično unižavanje akademski obrazovanog stručnjaka te prosvjetom jačeg inteligenta predneobrazovanim i prosvjetom zaostalim nestručnjakom-laikoui. Sad znamo, da se 51. 133. Zakona o Šumama od 30. marta g. 1891. rodio u .vrijeme žilavih borbi naroda u Srbiji, koja je išla za vraćanjem pune slobode u iskorišćavanju šuma, što sa gledišta šumarske privrede znači reakciju i destrukciju. Znamo, da je pomenuti član uistinu služio kao instrumenat upropašćivanja šuma u Srbiji.x Znamo, da je praktično provođenje toga člana pokazalo čitav niz najcrnjih posljedica. Zato je i razumljivo, da su s r b i j a n s k i šumari već davno tražili, da se ovaj član izmijeni, kako se ne bi haračenjem upropa 1S 14 stile šume.12 Ovo traženje dobilo je svoju najkonkretniju formu u projektu Doke Jovanovića od god. 1911. a u njegovom čl. 179. Kad ovo sve znamo, nastaje pitanje: da li je bilo stvarnih i opravdanih povoda i razloga, da se ovako destruktivni zakonski član 133. Zakona od 30. marta 1891. protegne na čitavu državu? Odgovor je posve kratak i jasan. Nije bilo ni razloga ni povoda, da se to protezanje izvrši. Mi moramo biti svjesni, što je zapravo tim protezanjem učinjeno i koje posljedice čekaju našu šumarsku privredu. Za nas šumare van svake je sumnje, da naše šume, ako se čl. 133. bude faktično u praksi provodio, idu u susret svom potpunom slišćavanju. Tragika je u tome, što je jedan destruktivni član proširen na veliku teritoriju, na kojoj će moći da ugrožava velika prostranstva šuma, da poništava velike vrijednosti te da zatalasava i one mase naroda, koje su dosad bar nekako respektovale šumu. Taj će prošireni član porušiti današnji i onako maleni autoritet šumarskih lica; on će poljuljati osnove solidne šumarske uprave i voditi ravno u ekonomsku propast. Naposljetku, mi ćemo se zadržati i na načinu, kojim je izvršeno izglasavanje ovoga člana. Narodna Skupština izglasala je ovo proširivanje u formi hitnoga predloga, ma da za hitnju nije bilo nikakova razloga. Hitnja je omogućila, da se o samom pitanju nije mnogo ni raspravljalo, da nisu bili konzultovani šumarski stručnjaci ili bar ne oni, koji imaju budnu šumarsku savjest i koji su u privrednim pitanjima prosti od partijskih pogleda. Narodna Skupština, tačnije velik broj narodnih poslanika, nije mogao ni da sluti, kako je dubok potres naše šumarske privrede, što joj ga donosi ovaj član. Zato se moglo i desiti, da su se neki narodni poslanici prosto užasnuli, kad su im šumarski stručnjaci, predočili kobne posljedice člana 133. Hitnja na jednoj a strah da ne bi vlada dala narodu više slobode nego opozicija, rodili su parlamentarno čudo, da su se u ovoj tužnoj raboti našla i vlada i opozicija na jednoj liniji. Nas 12 Divjak: »Šumarstvo u Srbiji«. »Š. L.« 1923. Str. 330. 13 ........: „....... ...... y ...... o ......". „.. ..," 1909. .... 322. 14 ........ ..... ...: „.... ....... ...... . ......". ,.II1. ..." 1909. .... 287—289. 9 |