DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 28     <-- 28 -->        PDF

sa metodom uređivanja. Zato smo i napisali predmetnu raspravicu. Zbog
boljega razumijevanja služili smo se i tehničkim izrazima postojeće
osnove. Nastojao sam, da ostanem, koliko je moguće, na terenu nauke
uređivanja šuma. Rekao sam za stare hrastike: »Nema opravdane zaprjeke,
da se sastavi pro domo osnova o iskorišćavanju onih jedinica, u
kojima se pojedine stare hrastove šume još nalaze«. Ovu moju težnju,
da se stani hrastici izdvoje i s njima posebno postupi, kao da gosp. N.
ili nije zapazio ili nije razumio, iako smo se ovdje našli kod isti misli.


Iznenađuje nas kritičarev novum, da stari hrastici ne čine sa mladim
hrastovim sastojinama gospodarsku cjelinu u smislu nauke o uređenju
šuma. Nisu to znali ni naši predšasnici kod Brodske Imovne Općine
i za to su sastavili gospodarsku osnovu na slaboj podlozi.


Dosad sam držao, da jedna gospodarska osnova čini jednu uređajnu,
gospodarsku cjelinu i da se ti pojmovi poklapaju. Smatrao sam,
da ima teškoća s uređajne strane u tom, da rastavimo mlade i srednjodobne
hrastove sastojine na suvislim površinama i da stare hrastove
šume izlučimo iz pojedinih jedinica i sa njima posebno gospodarimo pa
makar su prostorno rastavljene. Zato ne razumijemo, kako nam gosp. N.
spominje kontradikciju. Ja sam ranije uživanje starih hrastovih sastojina
nazvao prehvatom na račun mlađih dobnih razreda, a kod toga i ostajem,
na što ću se još osvrnuti.


Ukoliko i teorija o uređenju osporava svaku vezu mladog hrastika
sa starim, otpada i svaki razgovor o prehvatu u starim hrasticima na
račun mlađih dobnih razreda. Gosp. N. ustvrdio je naime, da po svojoj
konstituciji (treba reći konstrukciji) prestari hrastici i mlade sastojine
nemaju ništa zajedničkoga do imena.


Ne mogu se pozvati na autoritete uređenja, niti mogu da ovo specijalno
studiram, jer za to nemam vremena, ali, moj; se šumarski razum
ovomu protivi. Kako da niži dobni razredi u hrastovim šumama nemaju
ekonomski nikakve veze, ništa zajedničko sa prestarim hrasticima zbog
njihove fiziološko-tehničke osebujnosti?


Naši predloži išli su za tim, da se smjesta prekine sa vršenjem propisa
sadanje gospodarske osnove kod Brodske Imovne Općine u starim
hrasticima i da se u granicama postojećih osnova sa hrasticima gospodari
ne samo sastojinski već s t a b 1 i m i č n o, kako bi se na što duže
vrijeme protegla njihova sječa, a taj vremenski period ima biti u kauzalnoj
vezi s faktičnom vrijednosti drveta na panju. Ovo smo u knjižici
dovoljno ilustrovali t. j. da se s njima naročito postupa do kraja upotrebe.
Prema tomu za kontinuitet iskorišćavanja prestarih hrastika ne mora biti
odlučna samo njihova fizička starost i propadanje, kako to gosp. N. piše.


Gosp. N. ispravlja moju konstataciju (str. 563.), da »vrijednost starih
hrastika ne raste«, dok (str. 636.), da dalje tvrdim, da je »slavonska hrastovina
sve skuplje drvo«. Gosp. je N. prebrzo pročitao moju raspravicu.
Citat sa str. 563. nije moja konstatacija već konstatacija uređajnog zapisnika
i podataka gosp. Agića (Š. L. 1905. br. 11). To je sve malo niže
u raspravi spomenuto. Na str. 636. ustvrdio sam, da je stara slavonska
hrastovina sve vrjednije drvo, i da je treba oprezno iskorišćavati. Nije
dakle bilo razloga da se ovdje ma što ispravlja.


Iz rasprave: »Slavonske stare hrastove šume« od gosp. Metlaša
(Spomenica 1926., str. 416. i dalje), vidimo, da je cijena hrastovim počela


26