DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 30 <-- 30 --> PDF |
ako se visoki šumski uzgoj pretvara u srednji ili niski i t. d. A zar ne siječe danas Brodska I. 0. prestare sastojine, koje reprezentiraju veliku vrijednost i to daleko veću od vrijednosti normalnih sastojina, koje se uzgajaju u 140-godišnjoj finansijskoj ophodnji? U toj1 razlici vrijednosti postoji i te kako vanredni prihod, a o prethvatu tu nema ni govora, jer se prethvat može principijelno da odnosi samo na sastojine, koje bi u uređenoj šumi došle na red za sječu u najbližoj budućnosti.« Ponovno priznajem, da se ne bavim teorijom uređenja i ne mogu, da se služim sa citatima raznih autora, već ponavljam, da sam imao pred očima u prvom redu Brodsku Imovnu Općinu i da sam to propustio naročito dodati u citiranoj tvrdnji. To činim ovim i nema razloga ne priznati i vjerovati, da vanredni prihod postoji kod svake vrsti gospo darenja uopće pa i kod finansijskoga, u koliko takovoga zaista i ima. Ukoliko nema, ne postoji. Baza za moju tvrdnju, da u šumama Brodske I. 0. nema vanrednoga prihoda a prema tomu ni nepotrošne glavnice, bio je Naputak za sastav gospodarskih osnova odnosno programa kao prilog C. k §-u 29. Naredbe bivše hrvatske vlade od 23. travnja 1903. (§ 36.) Nisam dakle ustvrdio ništa novo, već sam nastojao, da svaku stvar postavim na svoje mjesto. Ja ću ovom prilikom sastaviti definiciju vanrednoga prihoda nave denu po gosp. N. sa onom iz §-a 36. i reći, da vanredni prihod nastaje, ako je ustanovljeni godišnji prihod (etat) neke gospodarstvene jedinice veći od normalnoga bilo iz kojih razloga; kod skraćivanja ophodnje; kod pretvorbe uzgoja visokog u niski ili srednji, ako se šumska površina trajno otuđuje šumskoj kulturi; drvna masa sa prosjeka, koji su izlučeni kao posebni odsjeci, kao i sa onih površina, na koje nije uzet obzir kod ustanovljenja prihoda za dotično desetgodište. Ispravio sam dakle i definiciju gosp. N. u pogledu starosti sastojina, izostavivši riječi »zbog suviška prezrelih starih sastojina«, jer zbiljnji etat može biti veći i u mlađim dobnim razredima, dok u prezrelim starima ne mora. Jer n. pr. u prezrelim starim hrastovim sastojinama ne mora po jedinici površine biti suvišaka drvne mase, dapače, ja sam se u svojoj radnji pozvao na izvještaj interparlamentarne komisije od god. 1869., koja je konstatovala, da te, već i onda prestare hrastove šume, nisu imale normalnu drvnu zalihu po jutru. Qosp. N. tvrdi, da imaju! Tvrdnja pomenute komisije bazirala je na utvrđenim podacima, a te podatke nije gosp. N. do danas nigdje, pa ni u osvrtu na moju radnju, oborio. Ja ću mimo toga dodati još samo ovo. Normalna hrastova sastojina u 140 godišnjoj ophodnji u Posavini ima .po jutru prosječno 300 nr totalne drvne mase. Prosječna totalna drvna masa naših prestarih hrastika iznaša 200 m3 po jutru. Razlika je dakle u kubaturi totalne mase 100 nr. Razlika u kubaturi tehničkoga drveta 50 nr. Razlika u vrijednosti jedinice drvne mase iznaša 35.000 dinara. Uostalom vrijednost nije odlučna. Ne bazira nauka o uređenju samo na vrijednosnim jedinicama ili vrijednosnim dobnim ili debljinskim razredima, već ona operiše i sa vremenom i prostorom, a žetvu određuje kad produkcija postizava kulminaciju svoje vrijednosti. Ovo se kod slavonskih hrastika nije desilo, već su zbog nestašice komunikacija birana naj 28 |