DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 33 <-- 33 --> PDF |
propisom odredio je tako i pored svojega boljega uvjerenja. Ovdje mi je vrlo dobro došao citat dodatka gosp. Metlaša, jer afirmira moju tezu. Gosp. prof. citirao je ovaj dodatak gosp. M. očito u pometnji. Poslije toga citata gosp. Metlaša dodaje gosp. prof. ovo: »Ako bi se dakle i moglo osporiti, da se u novac pretvoreni dio šumske glavnice, a to je svakako vanredni užitak, ima ostaviti kao nepotrošna glavnica za »sva vremena«, neosporno je, a i potrebno je, da ga treba sačuvati makar do vremena, koje gosp. Metlaš označuje.« Ovaj kratki navod gosp. profesora vrlo je odlučan u ovoj polemici, jer nam otkriva sve. Njime gosp. prof. potvrđuje mišljenje gosp. Metlaša odnosno kaže drugim riječima ovo: ne mora se apsolutno u novac pretvoreni dio šumske glavnice ostaviti kao nepotrošna glavnica za sva vremena, već se može, dapače potrebno je, da se potroši za vrijeme vacuuma. Idem peridem! Za tim smo mi stvarno išli. To je težina našega pitanja. Čemu ovo okoliša vanje? Treba stajati na čvrstom tlu i ići sigurnim, otvorenim, pravim putem! U slavonskim starim posavskim šumama nema normalne drvne zalihe, normalne šumske glavnice, već nastaje sve veći ekonomski vacuum zbog prekidanja kontinuiteta u dobnim razredima, odnosno pomanjkanja srednjedobnih sastojina. Ovaj, vacuum mora se ispunjavati, a to se može učiniti jedino, da se višak u sječama prestarih hrastika mimo normalnog etata kontira pod naslov mladih dobnih razreda za vrijeme iscjeljivanja i popunjenja vacuuma odnosno, njim se imaju popuniti svi i materijalni (drvni) i financijski manjci i totalno i parcijalno vakantnim dobnim razredima, dok se, kako kaže gosp. Metlaš, »šumska glavnica usljed manjih sječa zbog nedozrelih sastojina, a koje su sječe manje od redovnih, u naravi nadopuni do normale.« Sic! Čast gg. Barišiću i Metlašu, koji su odlični stručnjaci. Oni su zaista živili za struku i službu. Tim veća im čast, što su spoznali teorijsku neispravnost propisa §-a 27. Naputka A. od god. 1881. Zamjeriti im se može, što nisu baš kao dobri stručnjaci stupili u borbu za svoja načela. Nisu isključivo oni krivi, što taj § nisu mogli staviti van snage. Ukoliko su i gosp. Nenadić, Barišić i Metlaš, a s njima i mnogi drugi, htjeli da iskorišćenje starih hrastika zategnemo na što duže vrijeme i s tim zatezanjem jedan dio novčanoga kapitala otkinemo za buduće generacije, to je razumljivo s obzirom na naše prilike. Otkini, uštedi, gdje možeš i ostavi za kasnije! To je već i specijalitet nas šumara, koji nije svagda i svagdje umjestan ali je teorijski neispravan, kako smo dokazali, jer stručno opravdanje nalazimo jedino u tom, da se prehvat u starim hrasticima ima izravnati popunjenjem vacuuma. Kao i pređašnja gg. kod Petrovaradinske Imovne Općine tako je tadašnja naša uprava Brodske I. 0. na predlog gosp. Markića odmah sistirala dvanaest redovitih sječina, obustavila daljnje neracionalno iskorišćavanje starih hrastika, zavela čišćenje i proređivanje sastojina, a to svakako i samo za to, jer smo, kao i gg. kod Petrovaradinske I. O., imali . vidu interese Brodske I. 0., koji su bili ugroženi. Pače. obustavljen je pravoužitnicima i jedan dio pripadnosti. O tomu je detaljnije pisano u posebnoj brošuri: »Brodska Imovna Općina«, zbog koje smo imali neugodnosti i štete, premda do danas nijedan od tadašnje gg. činovnika Brodske I. O. nije našao za vrijedno, da u stručnom listu barem pokuša pobiti naše konstatacije. 31 |