DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Šteta, što gosp. N. nije pročitao tu knjižicu, da se uvjeri, što se počelo raditi kod Brodske I. 0. nakon što su konstatovani mnogi propusti, nedostaci i štetni čini. Gosp. N. navada dalje, da ja nisam otkrio ništa novo, ako negiram egzistenciju vanrednoga prihoda i nepotrošne glavnice. Niti sam ikada išao za slavom ili za kakvim otkrićem, niti sam se kada ikome nametao, Išao sam da konstatujem istinu, iako je to stvar nauke i profesora. Nisam nadalje ničim i nigdje »naškodio potrebnoj štednji današnje generacije« pravoužitnika i time oslabio njenu brigu za bolju budućnost svoga potomstva. Ja sam upravo zbog toga, što sam nastojao oko zavođenja reda i štednje, imao više neugodnosti nego ugodnosti. Od šefova Brodske I. O. bio sam ja prvi, koji je odredio privremenu obustavu jednoga dijela ogrijevne kompetencije pravoužitnicima, a to mi je pomoglo da budem krenut iz Vinkovaca. Uvijek sam zagovarao princip, da se badava ne daje ništa i da treba postepeno članove I. 0. nato priučavati, a eventualno novčani višak upotrebiti u investicije korisne cijeloj Imovnoj Općini. Dapače ja sam u spomenutoj svojoj knjižici pledirao i za prošireni zadatak I. Općina. Na sve se to nažalost nitko nije obazreo, jer valjda nema staleža, koji tako malo čita kao mi šumari. Qosp. je Divjak spomenuo, da sam ja prvi počeo javno raspravljati o pitanju vanrednoga prihoda. Sa svojim sam taksatorom gosp. Mar- kićem često raspredao ovakova pitanja. Intra muros tangiran je ovaj predmet i ranije, ali se javno raspravljao nije, kako uvjeravaju i prednji citati gosp. N. Osporavanje istinitosti navoda gosp. Divjaka po gosp. N., mislim da. nije trebalo ni spominjati. Ovo nije otkriće Amerike ili lijet preko Okeana, već mnogo, mnogo sitnija stvar. Nije važno, tko je o njoj počeo prvi raspravljati, već je važno, da se približimo istini i da se po njoj u našem radu upravljamo. Argumentujući svoje gledište protiv egzistencije vanrednoga prihoda kod prastarih hrastika, i uzimajući za osnovicu zemljište, kao jedini i ispravni kapital u šumskom gospodarstvu, postupio sam to po diktatu zdravog razuma. Ukoliko bude trebalo, proučiti ću stvar i sa teorijskog nacionalno-ekonomskoga gledišta i pokušati dovesti u saglasnost s kapitalima u šumskom gospodarstvu. Mojem izlaganju nemam zasad što da dodam. Qosp. se N. poziva na nauku, koja priznaje postojanje dvaju kapitala zemljišta i drva. Čast nauci! Držim, da je ona to iskonstruisala iz praktičkih razloga, jer je trebalo naći model normalne šume i na njemu podići zgradu uređenja šuma. Taj drugi šumski ili drvni kapital jest po našem mišljenju fikcija, koja ne mora a redovito i ne postoji u šumama. Možda je nezgodno, što je nauka nazvala drvnu masu u šumama šumskom glavnicom. Kad bi nacionalni ekonom ili pravnik proučio temeljito nauku o uređenju, možda bi došlo do promjene u nazivu, a možda i u čitavom sistemu uređenja. Na to daje naslućivati i gosp. Dr. Ing. Rudolf Haša\ koji između ostaloga kaže i slijedeće, što je potrebno i ovdje ponoviti: »Istina je, da je zemljoradnja starija vrsta ljudskog zanimanja nego šumarstvo, koje je šta više dugo vremena bilo podređeno zemljodelstvu 1 Dr. ing. Rudolf Haša: Uređenie šuma i niegov odnos prema proizvodnu šuma. »S. List« 1927. br. 4. i 5. str. 213. do 215. 32 |