DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Šumarskom činovniku, koji nikada ne vrši direktno šumsko-obrambenu službu, apsolutno je nemoguće podnijeti tužbu protiv nekoga kradljivca, kojega u šumi zatekne slučajno, vršeći ostali svoj posao. On ne može da napusti posao, radi kojega je izašao u šumu, kao što je sjetva, sadnja, procjena, doznaka, pregledavanje srezova i t. d. i koji posao traje duže vremena, pa ići u udaljeno općinsko poglavarstvo radi podnošenja tužbe protiv slučajnog zatečenog krivca i zatim se ponovno vraćati u šumu na »lice mjesta«. Takav će krivac ostati neprijavljen, a u narodu će zavladati vjerovanje, da šef uprave ne pridaje bespravnoj sječi takovu važnost kao lugar. Doći će se do zaključka, da je šumar bolji od lugara, jer on ga nije ni tužio, iako ga je na sječi zatekao. Stoga, ako se ovaj zakonski član protegne na cijelu državu, moglo bi se desiti, da bi šefovi uprava, pored sve volje, dosta rijetko poduašali referate općinskom poglavarstvu, jer se ne može dozvoliti, da stručno sastavljenu tužbu provjeravaju ljudi bez ikakove stručne spreme . Ovakovom zakonskom odredbom primorava se čuvar šume, koji je zatekao čobanina na vrh Kapele ili Velebita, gdje je iz obijesti posjekao nekoliko drveta, da napusti sav posao, da slazi po 5—6 sati u općinu, tamo da podnosi tužbu i da se sutradan ponovno vere na vrh Velebita ili Kapele sa predsjednikom općine (koji ima stotinu prečih posala) i dva građanina, kojima će u prisustvu okrivljenoga, koji je moguće već na drugoj planini, pokazati da je sječa zaista vršena. Te nemoguće formalističke odredbe toga člana sigurno bi bile već odavna izmijenjene, da nastale ratne prilike nisu omele redovan zakonodavni rad na dugi niz godina. I sad se predlaže da se taj član, čija se šteta odavno uvidjela, protegne i na sve ostale krajeve sadanje države, čiji su šumarsko-politički i ekonomski odnosi mnogo komplikovaniji i heterogeniji. To .proširenje značilo bi rušenje temelja svakoga racijonalnijeg šumskog gazdovanja. 1 to u doba, kad zbog provedene redukcije državnog osoblja jedan lugar čuva po dva i tri nekadanja čuvarska sreza. Pored toga u krajevima van područja predratne Srbije na snazi su drugi zakoni o šumama. Doneseni su u drugo doba i pod drugim prilikama, pa je stoga drugačija i njihova šumarsko-politička a i pravna osnovica. Unašanjem u njih izoliranog člana 133. mijenja se i čitavi sistem kažnjavanja tih zakona, što bezuslovno dovodi do kaosa u sudovanju. Stoga, ako se nalazi da odredbe zakona o šumama u krajevima izvan područja predratne Srbije ne odgovaraju sadanjim prilikama i potrebama, tada treba donijeti jedinstveni zakon o šumama za cijelu državu, koji će po izvjesnom sistemu jednoobrazno regulisati čitavi sklop pitanja, koja su time u vezi. Takav jedinstveni zakon bio bi važna spojka u nizu zakona, kojima je svrha, da se provede potpuno unifikacija našeg socijalnog i ekonomskog zakonodavstva. Parcijalno rješavanje tako važnih pitanja bit će od štete ne samo po šumarsku struku nego i po cjelinu. Protiv donošenja jedinstvenog zakona o šumama za područje cijele države nema nikakovih stvarnih zapreka. Ta se potreba uvidjela već odavna pa je Jugoslovensko Šumarsko Udruženje u vezi sa oficijelnim projektom Ministarstva Šuma i Rudnika izradilo potpuni projekat jedinstvenog novog zakona o šumama još g. 1923. Taj se projekat nalazi kod Ministarstva Šuma i Rudnika. 37 |