DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 42     <-- 42 -->        PDF

NAUKA I PRAKSA


Upotreba drvenoga uglia u industriji za štavljenje. Prema vijestima iz stručnih
industrijskih krugova otvara se novo polje upotrebi drvnoga uglja u kožarskoj
industriji. To je dobivanje tvari za stavljene iz drvnoga uglja. U Njemačkoj su
patentirani novi načini dobivanja ovih tvari.


Evo u čemu su ti načini. Fino smrvljeni drveni ugalj sa 14.8 % kisika zamuti
se u vodi, doda mu se 95% dušične kiseline i lagano zagrije do vrelišta. Nakon varenja
od 12 sati destiluje se najveća čest tekućine i opet pritače 95% dušična kiselina.
Ova se tekućina zagrijava dva dana a onda se destiluje nemalo čitava preostala
vodenasta dušična kiselina; najposlije dolazi vakuum. Tekućina se u više mahova
isparava sa vodom. Kruti ostatak smrvi se u prah. Dobiveni produkat je narančast
ili žućkast, potpuno se otapa u vodi i posjeduje dobro svojstvo štavljenja. Kožari
ovom novom sredstvu za štavljenje pridaju ove osobine. Ono čuva kožu od suviše
velikog bujanja, ubrzava proces štavljenja, čini ga temeljitijim i daje koži svjetliju
boju. Dodavanjem nekih tvari, njegove se osobine uvećavaju.


Iskorištavanje drveta za štavljenje prošlo je u posljednjih 50 godina nekoliko
faza. Hrastove šume guljače morale su biti napuštene radi njihovog slabog rentabiliteta.
Dobivanje ekstrakta ograničeno je u glavnom na one države, koje imadu
potrebnu sirovinu (hrastovina, kestenovina, smrekova kora, rujevina). Ovim načinom,
izgleda, mogla bi se stvoriti nova i prostrana oblast iskorišćavanja drveta odnosno
drvnoga uglja.


Vještačka naita. Do nedavna je prirodna nafta služila skoro isključivo kao
jedini izvor za eksplozivna goriva. Iz sirove nafte destilacijom (frakcijoniranjem)
dobiva se eter, gazolin, benzin, ligroin, petrolej, parafini i teška ulja. Gazolin se
najviše upotrebljava za aeroplanske motore, benzin za pogon automobila i nekih nepokretnih
motora; petrolej — za specijalne motore (traktore, lokomobile, mašine
za brodove).


Upotreba derivata nafte svakim danom sve više raste, jer se i broj eksplozivnih
motora uvećava. Naprotiv svjetske se zalihe nafte katastrofalno smanjuju. Računa se,
da danas sirove nafte ima samo još za nekih 20 godina. Evropske se države već davno
bave problemom vještačke nafte. U Francuskoj, sa obzirom na krizu za pogon automobila,
uzima se smjesa alkohola sa benzinom ili benzolom. Talijani su uveli obaveznu
upotrebu izvjesnog procenta alkohola za pogon automobila. Njemačka se već
bavi produciranjem sintetičkog alkohola iz uglja i vode i pretvaranjem uglja u ulje
(Berginsov postupak). Njemačka za vrijeme svjetskog rata prva je počela raditi na
ovom. problemu te je upotrebom tetralina, benzola i alkohola, dobivenih iz ugljena, dala
prvi dokaz da je ovaj problem realan. Danas na području »problema vještačke nafte«
najviše radi Francuska. Tamo je »carburant national« pitanje, kojim se bavi i opća
i stručna javnost. Stručnjaci i naučenjaci došli su već do znatnih rezultata. A i Engleska
i Amerika sa isto tolikim interesovanjem rade na ovom pitanju.


40