DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 45     <-- 45 -->        PDF

lacHo je .. je ....... ....... ...... ............. . .......... .......... . ..
je ... .. y ....... ........., . ... ce .... ....... .......... ....... ........
.. .... .. ......... ........ y ........


.... ir y ...... ......... ............. ....... eue ..... ....... era
......... ..... .... .. .... ....... ....... ........ ci; .... . ........ ... .......
.... . ........ II ..... ..... ...... ....., . .... ... .... . ........ — ....
je ......., ... ........ .... ..] .......... .......... ............ ..... .......
............ y ...... . ..... . .. ........... .... ....; ...... ....... ........
....... ...... ......., . ... .... ..... ....... ....... — .... .... ..... y
............. ........ .. ....... .. .... .. 20 ....... To ..... .. ce .... 20
...... ... ....... ..... ....... ... ce .... ... .... ........ .... . ..... .. ....
no 75% ......, ... he .... ...... ... 20 ......? ...... ........... ........ ...
........... . ......... .... ...... ..... ...... .... .... je . ...... ......
... je ........ ........ ... 450.000 ....... ...... . ... 550.000 ...... .... .
...... . .. .. ce ....... ... .. ..... ...... ....... .. ..... .;...... ..... A
... he .... .... .. ....? ...... .... .. .... one .... .... .. .... ..... ..........
......... .. .............. ... . ... .... je ... ..... II .... ... ...... ... 20
...... ...., .... ..... ............ .. ..... A ... .... ....?


.... je .. . ......... ......... ...... ........... ... ce ..... . ....
..... .. ..... ......., .... ......... .. 20 ...... .. ..... ...... .............,
. ... .. .... ....... .. ........ ....... ......... ... ... .... ...... .....
20 ......, ... ce .1... ..... . ...... .......... ....... ...., . ..... ... ......
......, a .... ...... .... ...... ... .... . .. ....... ...... ....... ...........
... ....... .... .. ......... ....... ..., .... .. .... ........ .. ......
....... ...... ..... .. ce ....... ...... ....... ........? — To je ...... ....
.. ....... .... ......... .......... ..... ..... ..... ce .....


. ........., ........ 1927. ... .... ......., ..... .......


Krajiške Imovne Općine. Gosp. prof. dr. Nenadić izvolio se u br. 5. našega lista
od god. 1926. pod naslovom: »Nepotrošive šumske glavnice« osvrnuti na moju raspravicu
o Krajiškim Imovnim Općinama«, odštampanu u brojevima 9., 10. i 11.
našega lista od g. 1925. pod naslovom: »Krajiške Imovne Općine«. Ova pažnja g. prof.
veseli nas to više, što se nažalost nitko od činovnika Imovnih Općina nije osvrnuo
na tako važna i akutna pitanja, koja su u pomenutoj radnji raspravljana. Na posebnom
mjestu ima izaći još ove godine radnja »Naše najveće šumske općine« kao posljednja,
završna radnja o ovom predmetu. Svrha je ovim našim radnjama i raspravama po
ovom predmetu pripremiti materijal za izmjenu i dopunu mnogih sadanjih zakonskih
propisa za Imovne Općine odnosno donošenje osnove novoga Zakona za Imovne Općine.


U interesu što objektivnijega prikaza predmeta, o kojem je riječ, našao sam
da se potrebno osvrnuti na spomenuti članak g. profesora.


Prema prirodi materije razdijelio sam svoj osvrt na tri dijela, jedan najvažniji
pod naslovom: »Nepotrošive šumske glavnice i vanredni prihod«, drugi manje važan
i kraći pod naslovom: »Umjereno sastojinsko gospodarenje kod Imovnih Općina« i
treći, onaj, pod naslovom: »Krajiške Imovne Općine«, u kojem sam se osvrnuo na
neke još manje važne raznovrsne primjedbe g. profesora.


Na str. 507. »S. L.« od g. 1925. napisao sam izinedju ostaloga, da se o ovoj
sve većoj potrebi i konačnoj propasti Imovnih Općina govori i piše već decenijima.
One ipak nisu propale. Gosp. N. izostavio je ovdje pola rečenice i narednu čitavu.
Upravo ta prva polovica stoji u kauzalnoj vezi sa onom drugom, koju g. N. citira,
dok težina navoda leži u onoj narednoj rečenici: »One ipak nisu propale«.


43




ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Kraj tako nedostatnoga citiranja otežano je objašnjavanje stvari. Pa kad bi
i samo ono bilo napisano, što je g. N. skresano citirao, dalo bi se i to braniti i
dokumentovati. Ne mora jedan čovjek sve da zna. Treba pročitati naše »Šumarske
Listove« od početka, (i članak g. Zigmundovskoga o gradiškoj Imovnoj Općini
god. 1877.) do najnovijega vremena, zatim čuti referate činovnika pojedinih I. O. na
anketama iz g. 1925., pa nećemo biti optimiste kao g. prof. i na osnovu toga optimizma
hladno, naučenjački izreći svoj sud.


Ali, ponavljam, ovo ne bi trebalo ni spominjati, da je g. N. ne samo formalno
potpuno citirao moj navod već ga i stvarno shvatio.


Da je u manje krupnim podhvatima bilo kod Imovnih Općina upravo uzornih
radova o tom nema sumnje i mi smo to naročito i spomenuli. Poznato je, da smo u
sitnicama redovito veliki.


Imamo i uzornih mladih kultura, uzornih mladih šuma, imamo više toga i
obratno. Odlučno je, što smo htjeli reći, da upravo glavni inicijatori, režiseri a po
tom i njihovi akteri glavnoga gospodarskoga rada I. 0. naime uredjivači šuma, nisu
uspjeli u svojem radu iako su radili po svojem najboljem znanju i uvjerenju. Prve
naše eksperimente uredjivanja šuma po šestarskim metodama po teorijskim početnicima
taksatorima kod nas osjetile su dobro sve Im. Općine na svojim ledjima, jer se
najvažnijoj produktivno tehničkoj strani nije posvećivala potrebna pažnja, već samo
taksaciono tehničkoj. Slično je sa mnogim zem. zajednicama. Zašto ne bi ovu istinu
priznali? Svaki početak je težak. Čovjek daje ono što ima. Čemu gurati glavu u
pijesak? Duboko se klanjamo sjenama naših velikana taksatora, ali valja reći da
rezultati njihova, rada nisu mogli da zadovolje mnogoga od nas.


G. N. osvrće se na moju primjedbu, da smo »zadojeni njemačkim šumarstvom
nesvjesni spriječavali pogdjekad pašu, gdje i nije trebalo. Smetala nam je u otvorenoj
šumi stopa govečeta, jer se pritiskom smanjuje produktivnost tla«.
Q. N. želi znati što znači ova moja rekriminacija, Moji su mnogi drugovi
ovo odmah shvatili. Ova rekriminacija ili bolje ovaj refleks na naše opće šumarske
prilike znači, da smo dobro imitovali Nijemce, naše učitelje šumarstva, u sporednijim,
sitnijim stvarima, kakva je primjerice paša, da od drveta nismo vidjeli šume ni
naroda, da smo zaboravili, kako šumarstvo nije prva karika u lancu narodne privrede
i da mi naše šumarstvo ne možemo uokviriti tako kruto, kako su Nijemci
uredili svoju baštu, voćnjak, oranicu, livadu pa i pašnjak, ukoliko ga imaju. Mi uredjujemo
naše šume i seljačke, bez obzira ima li naš seljak u kući štednjak ili voćar
ili gnojnicu, živi li od zemlje ili stoke. Mi ne možemo našim šumskim propisima
prisiliti našega stočara, da nahrani blago u staji, zabranivši mu pristup u sve naše
preborne šume. I tu sebe zavaravamo, jer u sve ovdašnje i državne i komunalne
preborne šume ide stoka osim u nove sječine. Značenje je dakle ovoga refleksa u
tome, što treba proučiti odnos njemačkoga seljaka prema šumi u odnosu prema našem
i prema tomu u nas drugačije normirati pitanje paše. Ne mora kapitulirati ni šuma
ni stoka. Može se naći neko kompromisno riješenje, kako sam ga napomenuo u
odnosnom dijelu moje radnje.
Stvar je u prvom redu naših učitelja šumarstva, da konsultujući nas iz prakse
u raznim stručnim pitanjima, nadju riješenje, koje će odgovarati našim prilikama. Mi
znamo da u borbi izmedju paše i šume popušta šuma, ali znamo i to, da nam stočari
skupo vraćaju naše nekad i pretjerano postupanje u pogledu paše.


Q. N. piše, da se »paša i šuma slažu kao voda i vatra«. Ja bi rekao, da je
šteta od paše relativna i stoji u obratnom razmjeru sa površinom šume odnosno brojem
stoke a zavisi i od godišnje dobe, u kojoj se ona vrši, o vrsti uzgoja, vrsti i kvaliteti
podmladka, vrsti stoke i t. d. Rekao bi, da mnoge naše šume imaju neracionalan
izgled više kao posljedica našega slaboga stručnoga rada ili slaboga uredjenja, nego
kao posljedica paše
44