DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Ugledu šumarstva škode mnogo više druge stvari i pojave, o kojima se počelo u posljednje vrijeme više pisati, a koje izlaze u prvom redu iz nas samih a u drugom sa strane. G. N. kaže, da bi mogao još i dalje iznositi slične nezgodne moje oznake iz oblasti nauke o uredjenju. Meni bi vrlo milo bilo, da ih je g. profesor iznio, da mu dam potrebna objašnjenja. U velike bi naše Imovne Općine zadužio g. profesor, kad bi se obazreo i kritički ocijenio izlaganja u mojoj radnji, za koja je on kao profesor uredjenja šuma u prvom redu zvan. U svojoj sam prvoj radnji o uredjenju šuma Imovnih Općina1 kao i u ovoj negdje nabacio a negdje pobliže prikazao neke nove misli o praktičnom uredjivanju šuma kod Imovnih Općina. Vrlo je i zanimivo i aktueluo pitanje najbolje metode urcdjivanja seljačkih šuma u našoj narodnoj državi. Rado bi, da g. N. kritički prouči i objasni slabe rezultate dosadanjega uredjivanja šuma Imovnih Općina i pokaže nove sigurnije smjernice. 0 neumjesnosti diobe šuma bit će posebno i opsežnije govora na drugom mjestu. Gosp. se N. na ovaj načelni predlog nije izvolio obazrijeti a to je jedan nacionalno-ekonomski a donekle i uredjajni studij, koji će i te kako biti za Im. Opć. aktuelan. On se je osvrnuo samo na jednu manje važnu stranu toga predloga naime na sječu 80 god. hrastova. 1 ovaj je dio vrlo zanimljiv i važan sa gledišta šumske statike a ne malo i uredjenju šuma. Ali, potrebno je, da se bolje proučava u smislu našega predloga a ne u smislu ove primjedbe g. N., koju sam brojkama oborio. Ili, kritički prikazati uredjenje jedne gospodarske jedinice, koja sastoji iz dvije vrsti kapitala, tla odnosno drva i novca sa kombinovanim obračunom. Ili, da se g. N. obazreo kritički i stavio svoj predlog o najrentabilnijem načinu iskorišćivanja preostalih imovno-općinskih i državnih starih hrastika. Nabacili smo na pr. i t. zv. stablovni etat umjesto površinskoga, našto je prvi podsjetio g. Markić ili Jovanovac. Ovo je jedan novum iako provizornoga karaktera. U polemici o načinu iskorišćivanja slavonskih hrastika rado bi se čulo mišljenje jednoga profesora uredjenja. Škola i praksa moraju biti čvrsto povezani. Profesor hirurgije obično je i najbolji hirurg. Od njega traži mnogo život i nauka! Tako i mi od gospodina profesora Nenadića. Andre Perušić Šume Madagaskara.2 Nekad je tlo Madagaskara u tri četvrtine svoje površine bilo prekriveno velikim šumama. Danas se računa nekoliko milijuna hektara šuma. Šuma je raznoliko porazdijeljena. U istočnom dijelu ostrva šuma sačinjava jednu dugačku neprekinutu ali usku prugu, kojoj najveća širina iznaša tek 50 km. Centar skoro i nema šuma, dok se na zapadu masivi šuma od male važnosti nalaze uz obalu. Naprotiv na jugu ima samo grmlja. Vrste drveta su mnogobrojne. Neke mogu se trgovački klasificirati kao meko, druge kao tvrdo, treće kao luksusno drvo. II meko drvo možemo ubrojiti jelu i pičpajn. Pored toga još neko pet vrsti drveća, podesnih za tesarske i stolarske ciljeve. Neke pak vrste mogu poslužiti za izradu sanduka. Neke vrsti tvrdog drveta, količina kojeg je znatna, mogu trgovački zamijeniti evropsku hrastovinu i orahovinu te poslužiti stolarima i tesarima; a i za izradu željezničkih pragova. U grupi luksusnog drveta nalazimo: 1. Ebanovinu, u istočnim i zapadnim šumama. Drvo je fino i vrlo prikladno za poliranje. 2. »Harahara«, drvo tvrdo, velike « 1 »Š. List« god. 1915. - Ove informacije ustupa nam g. André Boissier, konzul francuske republike u Zagrebu. — Uredništvo. 46 |