DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Definicija apsolutnog ili relativnog šumskog tla posve je izlišna. Prije svega zato, što je pojam apsolutnog i relativnoga šumskoga tla čisti stručni a ne pravnički ni zakonski pojam. A stručni se pojmovi nigdje na svijetu ne kodifikuju. Njihovo kodifikovanje značilo bi vezivanje ruku stručnjaka i tutorisanje same struke. Sa jednakim opravdanjem moglo bi se u Zakonu o Šumama unijeti tumačenje stručnih pojmova visoke, sitne i srednje šume. Na taj način Zakon o Šumama postao bi neobična stručna instrukcija, u kojoj stručne pojmove kodificiraju nestručnjaci. Uostalom čl. 2. alineja 2. prosto — i to nepotpuno i loše — ponavlja alineju 2. člana 1. Naposljetku, na drugom smo mjestu opširno dokazali, da je pojam apsolutnog i relativnog šumskoga tla i u stručnom smislu vrlo rastezljiv i promjenljiv prema prilikama. Prama tome taj pojam nije lako ni stručno obuhvatiti, a kamoli koditikovati. Dakle čl. 2. treba u cijelosti izostaviti. Šume zaštitne i zabrane. Pobrkano je nazivlje tih šuma. Čl. 130. nije kongruentan sa čl. 131. i 132. U čl. 130. treba da glasi tekst a) stalno zaštitne, b) privremeno zaštitne. Šumsko zaštitne odredbe. Projekat je zadržao naš tekst, tek je raspored izvraćen. Sve to uprkos važnih stručnjačkih i pravnih razloga, koji traže, da se zadrži naš raspored. To znači naš poredak: krčenje, pustošenje, zašumljavanje šume zaštitne i zabrane teče sada natraške. Ne vidi se zašto je to urađeno. Propise o opraštanju poreza za izvjesne šume unositi u Zakon o šumama ne koristi. Oni treba da uđu u Zakon o Porezima, ako hoćemo da oni budu zaista efikasni. Propisivanje i ubiranje poreza ne izvršuje Ministar Šuma i Rudnika već Ministar Finansija i to na osnovu Finansijskog Zakona. Ministar Finansija moći će lako mimoići Zakon o Šumama izgovarajući se, da o toj pogodnosti za šume nema riječi u Finansijskom Zakonu. Dosljedno tome potrebno je pogodnost opraštanja poreza unijeti u Zakon o Porezima. Zaštita šuma od vjetra. U toj tačci zadržani su naši argumenti. No fali osnovni uslov, da se ograničavanje u interesu zaštite od vjetra može susjednom vlasniku nametnuti samo onda, ako mu još nije izdana dozvola za sječu. . U protivnom slučaju može naknadno traženje susjedovo da ometa pravilni rad oko iskorišćavanja šuma to jest čini smetnje, ma da je već dozvola za sječu izdana pa čak dovesti do pravnih sporova. Sječa šume. Odredbe o sječi šuma po našem uvjerenju ne spadaju uopće u Zakon o Šumama. To su mjere čisto stručno-tehničke i administrativne prirode. U savremenom zakonodavstvu one se i ne unose u zakone. Zato treba članove 36., 48., 49., 59. do 66. u cijelosti izbaciti, a eventualno neke od tih odredaba unijeti u pravilnik. Uostalom te su odredbe izbačene u redakciji ministarskog projekta u godini 1925. Šumarska nastava i prosvjećivanje. Nemoguća je alineja 2. čl. 118., da se za akademsko fakultetsko stručno obrazovanje imaju donijeti odnosni propisi u sporazumu sa Ministrom Šuma i Rudnika. Kome se to naređuje? To može biti samo Ministar Prosvjete ili fakultetski savjeti šumarskih fakulteta. Razumljivo je, da ni Ministar Prosvjete, koji odlučuje o organizaciji prosvjete uopće, a univerziteta napose, a ni fakultetski savjeti 73 |