DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 12 <-- 12 --> PDF |
šumarskih fakulteta, dakle predstavnici autonomnih jedinica univerzitetske nastave, ne bi dopustili ovakovo presizanje u njihovu kompetenciju. Akademsko stručno obrazovanje u nas je danas na univerzitetima i može se regulisati samo zakonom o univerzitetima. Pomaganje Instituta za naučna šumarska istraživanja (Opitnih stanica) posvema je ispušteno. Pri tome je zaboravljeno, da su ti Instituti u savremenom svijetu veza između šumarske prakse i nauke. Šumarski Savijet. Pridržana je instancija Šumarskog Savjeta, kako smo je mi predložili. Samo je smanjen broj1 njenih članova od 15 na 9. Naročito je broj predstavnika šumarskih fakulteta smanjen sa dva na jednog, a i predstavnika Šumarskog Udruženja sa dva na jednog. Posve je suvišno davanje zasebnih mjesta u šumarskom savjetu predstavnicima trgovačko-obrtničkih i industrijskih komora. Kako je poznato, njima je osigurano mjesto u Privrednom Savjetu, koji je za njih od većeg interesa, dok predstavnika šumarstva ondje uopće nema. A sad se predlaže, da se i u isključivo šumarsko stručnom savjetu, dakle konzultivnom organu u užem šumarskom smislu, da mjesta predstavnicima trgovine, zanata i industrije. Uostalom interes trgovine i industrije, ukoliko on dolazi ovdje do izražaja, bio bi zaštićen po predstavnicima Šumarskog Udruženja, čiji su članovi i industrijalci i trgovci, i po predstavnicima posjednika šuma. Da bi se popravio ovaj nedostatak^ treba se vratiti na prvotnu cifru te zasigurati šumarskim fakultetima, Šumarskom Udruženju i posjednicima šuma svakome po dva predstavnika. Samo na taj način bit će moguće da Šumarski Savjet bude zaista konzultativni organ vlasti, koji će jednako pravedno zaštićivati interese šumarske privrede. Zašumljavanje krša. Tu je učinjeno jedno važno odstupanje od načela, koja su se iskristalizovala tečajem prethodnih studija o zašumljavanju krša. Utvrdili smo, da zašumljavanje krša nije samo šumarskotehnički problem. Naprotiv, to je široko nacionalno-ekonomsko pa čak i socijalno pitanje. Dalje smo utvrdili, da je pitanje paše zapravo težište krškoga pitanja. Vodeći računa o tim neobičnim značajkama krškoga problema, mi smo dali zakonskim propisima o kršu posve zaseban položaj unutar Zakona o Šumama. Mi smo smjestili zakonske odredbe o zašumljavanju krša posve odijeljeno od dužnosti redovnog zašumljavanja. Dosljedno tome mi smo iz ruku policijskih vlasti na jednoj a samovolje krškoga posjednika na drugoj strani prebacili problem zašumljavanja u ruke zasebnih krških komisija. Naročito smo u njene ruke predali sve radove oko utvrđivanja zemljišta potrebnog za poljoprivredne (stočarske) ciljeve i zemljišta, koje će se privesti kulturi šume, dalje, utvrđivanje roka za zašumljavanje i načela za gazdovanje šumom, raspored troškova zašumljavanja i doprinosa za upravu i čuvanje, naposljetku i mjere za melioraciju pašnjaka. Vjerovali smo, da je to najpravednija forma za rješavanje ovoga osjetljivoga problema. No najnoviji ministarski projekat uzima iz ruku komisija izvjesne zadatke i predaje ih u ruke Ministarstvu Šuma. To je: pitanje upotrebe i iskorišćavanja izdvojenih i utvrđenih objekata (čl. 96.) te rok za pošumljavanje (čl. 97.). Time se slabi ona načelna mogućnost sporazuma sa posjednicima krškoga zemljišta. Da nam je pred očima obrazloženje ovoga projekta, možda bi se mogli i mi dovinuti ispravnosti ovoga gledišta. Ovako nam ono izgleda nepravedno ili bar nemotivisano. 74 |