DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 14 <-- 14 --> PDF |
javnopravnih lica. Samoupravna lica (tijela) samo su jedna zasebna ka tegorija javnopravnih lica. Neispravno bi bilo ono, što je Ustav predviđao samo za jednu kategoriju javnopravnih lica, propisivati za sve kategorije javnopravnih lica. Uprkos odredbama čl. 41. Ustava ministarski projekat (čl. 46.) ne određuje uslova, kojim će se zemljoradnici koristiti građevnim i ogri jevnim drvetom te ispašom. Mišljenja smo da treba udovoljiti propisu čl. 41. ustava i donijeti u Zakonu o Šumama načelne odredbe, a detalj prepustiti pravilniku, kako to predviđa čl. 46 ministarskog projekta. Opći uslovi za regulisanje zemljoradničkog pitanja sadržani su u čl. 43. našega projekta. Mislimo da ih je potrebno donijeti u formi, kako smo ih onda f ormulisali. Ona glase : »U slučaju ekonomske nužde uzeti će državne šume učešća u podmirivanju obaveza, propisanih čl. 41. Ustava, ukoliko to stanje šume i racijonalno gazdovanje šumom bude dozvolja valo. Kod toga mogu da dođu u obzir isključivo one potrebe na glavnim i sporednim produktima šume, koje čine minimum egzistencije intereso vanoga lica. ukoliko ne mogu ta lica da namire tih potreba iz svojih vla stitih šuma ili iz šuma samoupravnih i onih javnopravnih lica, kojima su pripadnici. Za te produkte plaćaće se njihova vrijednost na panju.« Šumske krivice. Moramo primjetiti, da su prilike, pod kojima je izrađen ovaj najnoviji ministarski projekat Zakona o Šumi nešto drukčije, no što su bile onda (početkom 1923.), kad smo mi izrađivali naš projekat. Nama je bio pri ruci samo prvi projekat Kaznenog zakonika od g. 1922. Naprotiv, danas je već dovršena konačna redakcija »Zakona o Istupima«," »Krivičnog Zakona« i »Krivičnog postupka«. Šta više, sva tri ova zakona već su predana Skupštini. Oni će biti izglasani prije Zakona o Šumama. Prirodno je, da će se konačna redakcija ove glave o šumskim krivicama moći definitivno redigovati tek po prihvatu pomenutih zakona. Iz toga razloga mi ćemo se ovdje ograničiti samo na primjedbe najhitnije prirode, prepuštajući glavnu riječ onima, koji će dovoditi u saglasnost Zakon o Šumama sa pomenutim zakonom. I ovdje je u glavnom zadržana naša obrada. Granična linija između istupa i prestupa nešto je drukčije udešena no je to bilo u našem projektu. Ta je granična linija spuštena od 5.000 na 2.000 dinara. Administrativne krivice nisu dovoljno jasno određene pa .ih treba pobliže označiti. Naročito treba povući granicu između administrativnih krivica na jednoj strani, a policijskih istupa i prestupa na drugoj strani. Ni pitanje naknade štete, počinjene izvjesnim protivpravnim djelima, nije dovoljno precizirano. Čl. 180. govori samo o djelima iz čl. 142. do 172. Po našem mišljenju treba bezuslovno da se ovim članom obuhvate još čl. 130. do uključivo 141. Baš oni u pitanju naknade štete mogu predstavljati najkomplikovanije slučajeve, kako se to razbire iz konkretnoga primjera, kojega sam izložio govoreći o sporu između sopstvenika šume i njegovih susjeda. (Vidi str. 70.). Rok zastarjevanja (čl. 183.), koji je za istupe propisan sa tri mjeseca, bezuslovno je prekratak. Uostalom nema razloga da on bude kraći od roka. koji je u najnovijem projektu Zakona o Istupima fiksiran sa 6 mjeseci " ....... ...... o ........ .. ......... ...., ...... . .......... ............ ...... ... 70.342 .. 3. ........ 1927. ........ 76 |