DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 15 <-- 15 --> PDF |
(61. 30). Nama je svima iz prakse poznato, da prekratak rok zastarjcvanja šumskih krivica povlači za sobom vanredno štetne posljedice. On onemogućava progon krivaca, traženje naknade za počinjenu štetu ostaje bez uspjeha, a s njim propadaju strahovito visoke sume na štetu sopstvenika šume. Uostalom i dosada je u pokrajinama sa valjanom administracijom taj rok iznosio 6 mjeseci. Predviđeno kažnjavanje (čl. 221.) činovnika, koji skrivi zastarjevanje krivice, po Ministru Šuma i Rudnika lakše je zamisliti no provesti. Koliko mi znamo, u tom će smjeru biti uvijek važniji propisi zakona, koje nadležni ministri provađaju. Nemoguće je zamisliti da bi Ministar Unutarnjih Djela, u čiji resor spadaju upravni činovnici, mogao pristati da izricanje kazni činovnicima njegovog resora izvrši Ministar Šuma i Rudnika. Još je apsurdnije pomišljati, da bi Ministar Šuma i Rudnika mogao kažnjavati sudije, čija je nezavisnost zagarantovana Ustavom. Za šumsko-policijske istupe predviđena je u prvom stepenu nadležnost sreske vlasti, a u drugom stepenu nadležnost redovnih sudova. Nama ne izgleda, da je ono riješenje sretnije no što je prepuštanje drugostepenih presuda oblasnoj! vlasti, kako je to bilo zamišljeno u našem projektu. Od aktualne je važnosti, da je zadržana bitnost čl. 238. našega projekta u čl. 233. najnovijeg projekta. Prema tome propisu prijava šumarskih organa ima snagu potpunog dokaza po djelu i krivične odgovornosti učinioca. Taj bi član imao da bude remcdura protiv kobnog čl. 133. Zakona o Šumama od god. 1891. Udara u oči da u krivičnim odredbama fale važni uslovi za vršenje službe u cilju zaštite šuma. Prije svega čuvarima šuma nije dano pravo apšenja i predvođenja nadležnoj vlasti onih krivaca, koji su zatečeni na činu a nepoznati su. Jednako ne vidimo, da je čuvarima šuma dano pravo progonjenja krivaca, pretresa kuća i dvorišta, zapljene i transferacije ukradenih produkata. Lako si je zamisliti, da bi bez ovih prava čitava zaštita šuma i sav autoritet šumarskih lica bili vrlo oslabljeni. Čini se, da se ovdje vodilo više računa o drugim obzirima nego o šumarskoj politici. ZAKLJUČAK Na osnovu proučavanja projekta Zakona o Šumama, što ga je izradilo Ministarstvo Šuma i Rudnika godine 1927. i poređenja toga projekta sa projektom Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja iz god. 1923., izložili smo gornje opće i zasebne primjedbe te u njima iznijeli najvažnije prigovore tome najnovijemu projektu Zakona o Šumama. Na osnovu svega izloženoga mogu se povući ovi zaključci: Jugoslovensko Šumarsko Udruženje izradilo je i publikovalo god. 1923. kompletan projekat Zakona o Šumama, angažujuči za taj rad šumarske stručnjake iz sviju naših šumarsko-privrednih oblasti. Taj je projekat, istina, poslužio kao baza i najnovijem projektu Ministarstva Šuma i Rudnika, no učinjena su izvjesna načelna odstupanja te izvršene neke izmjene i popravci, koji daju posve novu sliku Zakonu o Šumama. Smatramo potrebnim, da se konačna redakcija vrati onim osnovnim smjernicama i načelima, koja su utvrđena u projektu Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja od god. 1923. Naročito je potrebno, da se Zakonu o Šumama izradi detaljno i stručnjačkisolidno fundirano obrazloženje. Potrebu takvog obrazloženja diktira ne samo 77 |