DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 27 <-- 27 --> PDF |
... ......... ......, ........ ........ .......... A .. je ...... ........ . ........., ... ... .. ...... ..... ....... ........ .. ... ......... ........... ...... .. ..... ......, ... he ......... ..... je ..... ......... .......... ... ..... .. .......... .... na ......... ....-....-......... y ...... ......... .. je ...... 1926. ... ....... y .......... .... ..... .. ........- .......... ..... ..... ce .... ......... ......... ..... .... ce ... ..... .. .. .. Impregnovanje drveta sumporom. Kako smo već jednoć javili, najnoviji način impregnovanja drveta jest onaj pomoću rastaljenoga sumpora. Prema francuskoj »Revue Industrialle«, kvantum, koji drvo apsorbuje, kreće se između 40—76%. Da bi se drvo impregnovalo sumporom, ono 5—6 sati leži u kupki rastaljenog sumpora temperature 140°—150°. Zatim se 4—5 sati podržava temperatura od 120°—125°. Tim se načinom uvećava čvrstoća drveta. Sumpor prodire u sudove drveta i zatvara ih i tako sprečava razornim elementima ulaženje u drvo. Drvo postaje otpornije protiv kiselina, tvrđe, trajnije i da se bolje polirati. Upotreba ovakovog drveta jest mnogostrana. Ono se upotrebljuje za željezničke pragove, kocke za kaldrmovanje, za žbice na automobilskim točkovima, za burad i sudove, za izolaciju, za držalice za igračke, za kuglje i t. d. Ukratko, tim se načinom stvaraju nove a proširuje stare oblasti upotrebe drveta. Trgovina hrastove francuske dužice oduvijek je u nas bila zavisna od francuskog vinarstva i vinogradarstva. Zna se, da je svaki jači ili slabiji urod vina te svako jače propadanje i podizanje vinograda u Francuskoj imalo svoj refleks u našoj produkciji hrastove dužice. Marsej, Set i Bordo bile su glavne luke, kojima je gravitovala naša hrastova cijepana roba. U posljednjih dvadeset godina naš je proizvod dužice duboko pao. Na taj su pad djejstvovali razni uzroci. Prije svega intenzivisanje naše domaće proizvodnje hrastovog tehničkog drveta, koje je, prerađivano na pilanama, nailazilo na bolju upotrebu u stolarstvu i graditeljstvu. Cijena, koja se tako polučivala i tražila po kubnom metru, nije mogla odgovarati francuskom kupu dužice. Francuski se kupac ogledao za jeftinijim vrelom. On ga je našao naročito u Ujedinjenim Državama Sjeverne Amerike. Francuski su iseljenici ondje uveli običaj ponovnog cijepanja hrastovine (la refente du bois de chene). Ta amerikanska hrastovina naročito potječe iz Teksas-a, Arkanzas-a i Lujzijane, odakle preko mejičkog zatona, a naročito preko Nju-Orleans-a, dolazi u Bordo. Na drugoj strani u samoj Francuskoj porasla je nabavna cijena buradi. Visoki kurzevi prinuždavali su kupcai dužice da plaća visoku cijenu, a visoke radničke nadnice poskupljavale su produkciju. Umjesto nabavke novih bačava producenti su se služili starom buradi, uzimali je u najam, a upotrebljavali čak i cementnu burad. Pored toga sve se više za produkciju dužica počela upotrebljavati kestenovina i bagremovina. K tome je došla još i zabrana izvoza gotovih bureta iz Francuske. Područje prođe za hrastovu dužicu, koja stiže u Bordo, nije samo Žironda i susjedni departmani. Ono se proširuje i na Midi, jer transport kanalom (canal latéral a la Garone et du Midi) ima izvjesne prednosti pred transportom morem. Uvoz dužice (g. 1923.) za Bordo izgledao je ovako: Ukupno je uvezeno 26.069 tona. Od toga je uvezla Amerika 16.878 tona, Jugoslavija 4.754 tona, Poljska 1.947 tona. Rusija 1.412 tona, ostale države 2.490 tona. Kako dakle vidimo, na čitavom uvozu francuske dužice za Bordo naša država stoji danas na drugom mjestu i participira sa 4.754 tona, što čini tek 18%. Naprotiv Amerika zauzima prvo mjesto sa 16.878 tona, što čini neko 64%. 89 |