DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 27     <-- 27 -->        PDF

... ......... ......, ........ ........ .......... A .. je ...... ........ .
........., ... ... .. ...... ..... ....... ........ .. ... ......... ...........
...... .. ..... ......, ... he ......... ..... je ..... ......... ..........
... ..... .. .......... .... na ......... ....-....-......... y ......


......... .. je ...... 1926. ... ....... y .......... .... ..... .. ........-
.......... ..... ..... ce .... ......... ......... ..... .... ce ... .....


.. .. ..


Impregnovanje drveta sumporom. Kako smo već jednoć javili, najnoviji način
impregnovanja drveta jest onaj pomoću rastaljenoga sumpora. Prema francuskoj »Revue
Industrialle«, kvantum, koji drvo apsorbuje, kreće se između 40—76%. Da bi se drvo
impregnovalo sumporom, ono 5—6 sati leži u kupki rastaljenog sumpora temperature
140°—150°. Zatim se 4—5 sati podržava temperatura od 120°—125°. Tim se načinom
uvećava čvrstoća drveta. Sumpor prodire u sudove drveta i zatvara ih i tako sprečava
razornim elementima ulaženje u drvo. Drvo postaje otpornije protiv kiselina, tvrđe,
trajnije i da se bolje polirati. Upotreba ovakovog drveta jest mnogostrana. Ono se
upotrebljuje za željezničke pragove, kocke za kaldrmovanje, za žbice na automobilskim
točkovima, za burad i sudove, za izolaciju, za držalice za igračke, za kuglje i t. d.
Ukratko, tim se načinom stvaraju nove a proširuje stare oblasti upotrebe drveta.


Trgovina hrastove francuske dužice oduvijek je u nas bila zavisna od francuskog
vinarstva i vinogradarstva. Zna se, da je svaki jači ili slabiji urod vina te svako jače
propadanje i podizanje vinograda u Francuskoj imalo svoj refleks u našoj produkciji
hrastove dužice. Marsej, Set i Bordo bile su glavne luke, kojima je gravitovala naša
hrastova cijepana roba. U posljednjih dvadeset godina naš je proizvod dužice duboko
pao. Na taj su pad djejstvovali razni uzroci. Prije svega intenzivisanje naše domaće
proizvodnje hrastovog tehničkog drveta, koje je, prerađivano na pilanama, nailazilo na
bolju upotrebu u stolarstvu i graditeljstvu. Cijena, koja se tako polučivala i tražila po
kubnom metru, nije mogla odgovarati francuskom kupu dužice. Francuski se kupac
ogledao za jeftinijim vrelom. On ga je našao naročito u Ujedinjenim Državama Sjeverne
Amerike. Francuski su iseljenici ondje uveli običaj ponovnog cijepanja hrastovine (la
refente du bois de chene). Ta amerikanska hrastovina naročito potječe iz Teksas-a,
Arkanzas-a i Lujzijane, odakle preko mejičkog zatona, a naročito preko Nju-Orleans-a,
dolazi u Bordo.


Na drugoj strani u samoj Francuskoj porasla je nabavna cijena buradi. Visoki
kurzevi prinuždavali su kupcai dužice da plaća visoku cijenu, a visoke radničke nadnice
poskupljavale su produkciju. Umjesto nabavke novih bačava producenti su se služili
starom buradi, uzimali je u najam, a upotrebljavali čak i cementnu burad. Pored toga
sve se više za produkciju dužica počela upotrebljavati kestenovina i bagremovina.
K tome je došla još i zabrana izvoza gotovih bureta iz Francuske.


Područje prođe za hrastovu dužicu, koja stiže u Bordo, nije samo Žironda i susjedni
departmani. Ono se proširuje i na Midi, jer transport kanalom (canal latéral a la
Garone et du Midi) ima izvjesne prednosti pred transportom morem.


Uvoz dužice (g. 1923.) za Bordo izgledao je ovako: Ukupno je uvezeno 26.069
tona. Od toga je uvezla Amerika 16.878 tona, Jugoslavija 4.754 tona, Poljska 1.947 tona.
Rusija 1.412 tona, ostale države 2.490 tona.


Kako dakle vidimo, na čitavom uvozu francuske dužice za Bordo naša država
stoji danas na drugom mjestu i participira sa 4.754 tona, što čini tek 18%. Naprotiv
Amerika zauzima prvo mjesto sa 16.878 tona, što čini neko 64%.


89