DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Izgradit će primjerice šumsko-industrijsku željeznicu, i u dvije periode od po 10 godina vacuuma, iskoristiti bukovu šumu 1660 kat. jutara veliku, 80 godina staru, sa pp. 300m3 totalne drvne mase, 25.000 m3 godišnje. Po kojoj metodi je ta šuma uređena, kako će se obezbjediti pošumljenje, t. j . osigurati produkciona potrajnost, nije ovdje odlučno. Nema dakle ovdje govora o prihodnoj potrajnosti, a kamo li možda o strogoj go dišnjoj potrajnosti ili čak o tom, da i jednake godišnje prihode crpimo. Ne treba ponavljati, da je privatno fizičko lice relativno slobodno u načinu upotrebe odnosno iskorišćivanja svoje stvari, koja je njegovo isključivo i neograničeno vlasništvo, ukoliko ga viši obziri cjeline t. j. obziri javni u tome ne sprječavaju. Tako privatni šumovlasnik može sa svojom šumom da raspolaže potpuno slobodno, ukoliko općim zakonskim propisima nije ograničen na produkcionu potrajnost u svojoj šumi, kad se ona prostire na apsolutnom šumskom tlu. I Država kao pravno lice može doći u položaj (rat), da svu svoju privatnu imovinu angažuje bez obzira na to, da li je ta imovina prema eventualnim specijalnim propisima inače raspoloživa. Tako može država svoje šume prodati ili založiti. I imovna općina kao pravno lice može doći u položaj, da potroši neku izvjesnu specijalnoj svrsi namijenjenu glavnicu. Ne moraju dakle pravna lica bezuslovno biti vezana na prihodnu potrajnost, jer ima slučajeva, gdje može doći do izražaja produkcione potrajnosti, kako je to naš slučaj u spomenutom članku. Q. N. i ja nismo saglasni u naravi glavnice, koja je nastala ranijim iskorišćivanjem starih slavonskih hrastika. Raniji užitak prestarih hrastovih sastojina jest po mišljenju gosp. N. vanredni prihod i od njega je osnovana nova, nepotrošna šumska glavnica, koja se ne smije potrošiti. Po našem je tvrđenju taj raniji užitak prehvat, a kapital od toga prehvata jest potrošiv, jer ima, kako rekosmo, svoju naročitu svrhu, da prema gospodarskoj osnovi vremenski i prostorno popunjava gospodarske praznine, kako bi se poremećena prihodna potrajnost uspostavila. Ako je taj kapital šuma, mora ova potrošnja uslijediti prema diktatu vacuuma bez obzira na prihodnu potrajnost takve šume već treba imati u vidu njezinu produkcijonu potrajnost, ukoliko je na apsolutnom šumskom tlu. Andre Perušić Povodom gornjeg autorovog objašnjavanja, smatramo da je potrebno na ovome mjestu reći nekoliko riječi o ovoj stvari i sa strane uredništva. Istina, nije stvar, uredništva1 da ulazi u kritički detalj; rasprava, što ih donosi sam »Šumarski List«. No neosporno je pravo uredništva, da ono u pitanjima, koja su opće i načelne prirode, izgrađuje svoje vlastite poglede. Bez tih pogleda nemoguće je uopće zamisliti rukovođenje nekoga stručnoga lista i davanje osnovnoga smjera tome listu. Zato je i; razumljivo, da se uredništvu ne može poreći pravo, da ono u pitanjima opće i načelne prirode učini izvjesne primjedbe već kod donošenja članka. Naprotiv dužnost je uredništva da to učini naročito onda, kad! se ne može saglasiti sa gledanjem pisca na neke opće i osnovne principe. Kad se to ne bi učinilo već u času donošenja članka, izgledalo bi kao da uredništvo ili nema vlastitih pogleda ili se tacite saglašava sa mišljenjem autora. Što se same teme tiče, to će reći pitanja nepotrošnih i potrošnih glavnica, vanrednoga prihoda i postupanja sa tim glavnicama i prihodima za Krajiške Imovne Općine, naše je načelno mišljenje ovo. Raspravljanje ovoga predmeta bilo bi mnogo kraće, jasnije i uspješnije, da su autor i kritičar ovo kompleksno pitanje rastavili na njegove komponente pa ih razradili. Ako se malo tačnije analizuje ovaj problem, lako je konstatovati, da su u njemu tri osnovne česti. Jedna zahvata u oblast uređivanja šuma. To je utvrđivanje samog 94 |