DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 33 <-- 33 --> PDF |
taksacijonog pojma potrošne, nepotrošne glavnice i vanrednoga prihoda u formi drvne mase. Druga čest zalazi u oblast šumarske politike. Tu treba objasniti odnos države i njenih ograničenja prema postupanju sa pomenutim glavnicama i prihodima a sa obzirom na pravnu prirodu sopstvenika uopće a Krajiških Imovnih Općina napose. Treću čest ovoga pitanja čini njegova pravna strana. Tu je trebalo raspraviti teorijsko pitanje, da li su Imovna Općine javno-pravna ili privatno-pravna lica i konkretno pitanje, kakova stvarna ograničenja za Krajiške Imovne Općine postoje u dosadanjem zakonodavstvu s obzirom na postupanje sa pomenutim glavnicama i prihodima, i kako su se ovi propisi u praksi primjenjivali. Mi se ne smatramo kompetentnima da ulazimo u tumačenje pojma nepotrošne glavnice i vanrednoga prihoda u taksacijonom smislu, već to prepuštamo nadležnim stručnjacima za uređivanje šuma. Svakako taj pojam drukčije izgleda kod potrajnog a drukčije kod prekidnog gospodarenja. No pošto prekidno gospodarenje ne ulazi ovdje uopće u račun, od važnosti je samo pojam nepotrošne glavnice i vanrednoga prihoda za potrajao gospodarenje. Mi ćemo samo podvući pretpostavke, koje su važne za konstruisanje pomenutih pojmova, sa kojima smo imali posla i u praksi. Pored duljine turnusa naročito je važno vrijeme, od kojega se počinje računati sama ophodnja. Baš je u toj tačci jedno važno taksacijono sredstvo, koje čitavoj slici obračuna može dati posve zaseban vid. Drukčije izgleda ta slika, ako se za ovo kvalifikovanje glavnice i prihoda uzme čas postanja Imovnih Općina kao pravnih lica i sopstvenica šuma. Drukčije izgleda slika osnovne glavnice i prihoda šuma, ako se kao početak računanja ophodnje uzme momenat izrađivanja osnove, recimo izvjestan niz godina poslije postanja neke Imovne Općine. Naročito onda, ako prije sastavljanja gospodarske osnove nisu uopće ili nisu posvema iskorišćivani redovni prihodi. Pretpostavimo da taksatora vezuje instrukcija, koja stoji na ovom gledištu.. Vanredni je prihod razlika između normalne drvne zalihe i zbiljne drvne zalihe, koja je zatečena u času, od koga se počinje računati početak ophodnje. Pretpostavimo da taksator, izvjestan niz godina poslije postanja Imovne Općine (godina izrađivanja gospodarske osnove), konstatuje, da je u tom časti zbiljna drvna zaliha veća od normalne. Njegov će račun dati različan rezultat već prema vremenu, od koga će računati početak ophodnje. Ako uzme kao početak ophodnje godinu postanja Imovne Općine te ako — recimo — od postanja do izrađivanja gospodarske osnove Imovna Općina nije trošila svojih redovnih prihoda, onda se taksatorski uistinu radi o prištednjama na redovnom prihodu. Ako se kao početak ophodnje ne uzme godina postanja Imovne Općine već godina izrađivanja gospodarske osnove, onda se taksatorski uistinu radi o vanrednom prihodu. Iz ovoga se općeg razmatranja vidi da je taksatorski za prosuđivanje vanrednoga prihoda neke gospodarske jedinice uopće vrlo važno, od kada se počinje računati početak ophodnje. Mi se ne smatramo kompetentnim da raspredamo pravnu stranu pitanja, da li su Krajiške Imovne Općine javno-pravna ili privatno-pravna lica. Nas interesuje šumarskopolitička strana ovoga pitanja. Mi vrlo dobro znamo da se ograničavanje državne vlasti odnosno njeno zahvatanje u iskorišćavanja glavnica i prihoda kreće u prilično širokoj skali između najšire produkcijone potrainosti i stroge godišnje potrajnosti. Načelno stepen toga ograničenja zavisi o pravnoj prirodi sopstvenika, šumarsko-političkim načelima i zakonodavstvu neke države. No konkretno je šumarsko-politički mnogo važnija činjenica, da je za Imovne Općine kao pravna lica dosadanjim zakonodavstvom propisano trajno gazdovanje. Posve je sporedno, da li se radi o strogo godišnjem ili periodičkom trajnom gazdovanju. Mi dopuštamo da se o pravnoj prirodi Imovnih Općina naročito o tome, da li su to javno-pravna ili privatno-pravna lica, može raspravljati. No neosporno je da šume Imovnih Općina imaju izvjesni posvetni cilj, strogo fiksiran dosadanjim zako 95 |